sai baba - o bhagavadgiti

Upload: chomyku123

Post on 17-Oct-2015

283 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    1/111

    - - - -

    aslovizvornika:Bhagavan Sri Sathya Sai Baba: Geetha Vahini(The Divine Gospel) Sri Sathya Sai Books and Publications TrustPrasanthi Nilayam, P.O. 515 134Anantapur Dt., Andhra Pradesh - India 2006. Sathya Sai Sredisnje vijece HrvatskeZa nakladnika:Adriano BratovicUrednica:Vesna uk '

    CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveucilisna knjiznica - ZagrebUDK 821.211-13=163.42

    821.211.09-13294.518

    SATHYA Sai Babao Bhagavadgiti : gitavahini : (bozansko evandelje) I s engleskog prevelaStanka Hrabac. - Zagreb : Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske, 2006 .Prijevod djela: Bhagavan Sri Sathya Sai Baba . - Kazalo.ISBN 953-6311-56-9I. Bhagavadgita -- Tumacenje460522181

    Bhagavan Sri Sathya Sai Baba.

    BH G V DGITIGIT V HINIBOiANSKO EVANDELJE)

    S engleskog prevelaStanka Hrabac

    Sathya Sai Sredisnje vijece HrvatskeZagreb2006.

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    2/111

    adrZajPredgovor 7PogIavIje 1 .............................................................. ................9PogIavIje 2 17PogIavIje 3 23PogIavIje 4 31PogIavIje 5 39PogIavIje 6 45PogIavIje 7 53PoglavIje 8 61PogIavIje 9 69PogIavIje 10 77PogIavIje 11 83PogIavIje 12 93 ,PogIavIje 13 101PogIavIje 14 109PogIavIje 15 117'PogIavIje 16 125PogIavIje 17 133PogIavIje 18 141PogIavIje 19 149PogIavIje 20 157PogIavIje 21 165PogIavIje 22 173PogIavIje 23 ;PogIavlje 24 189PogIavIje 25 193PogIavIje 26 199PogIavIje 27 207

    V . 212kTumaC pojmova 1 rjecrn ..

    5

    http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80http:///reader/full/1...............................................................%E5%80%80
  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    3/111

    [ i l l ~ g . - L O J L v . - L o r - - _~

    Bhagavan Sri Sathya Sai abaje vjecni upravljac - sanatanasarathi koji je sveti tekst Gite priopcio bogu Sunca -aditya teopomogao Manuu i kralju Iksvaki da ga saznaju. On je bio Arjuninupravljac tijekom velike bitke izmedu dobra i zla koja se vodila naKuruksetri. Kad je vozaca bojnih kola Arjunu svladala zalost napornisao 0 bici, Krsna ga je uputio u umijece prepoznavanja vlastite jednosti sa svime te otklonio njegovu tugu i strah.

    . ;Jos i sada On je upravljac svakoga od nas. Pozdravljam vaskao svoj eduhovne supatnike i suputnike. Na putu prema cilju mirami Boga moramo prepoznati i prihvatiti u toj ulozi, drzeci uzde razlucivanja, moramo mahati macem nevezanosti kako bismo mogliupravljali konjima - osjetiIima dok idemo putom istine koji je poplocila dharma a osvijetlila ljubav.

    Arjuna je prihvatio Krsnu u toj ulozi. Ucinimo to i mi. Kadse svjetovna vezanost isprijeci na putu duznosti, kad ambicija zaslijepi oci suosjecanja, kad mrznja zaglusi zov ljubavi, slusajmoGitu. Krsna nas poucava iz kocije u kojoj se smjestio ,obasipa nassvojom miloscu, vizijom i moci, i mi postajemo junaci koji su sposobni boriti se i pobijediti.

    Ova dragocjena knjiga nije komentar sazetak Gite kojuKrsna poucava na polju Kuruksetre . Ne trebamo uciti nikakav no

    7

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    4/111

    vi jezik niti citati neki drevni tekst da upijemo lekciju kojoj nasGospod sada zeli poueiti kako bismo pobijedili u bici koju sada vodimo . Ova Gitiivdhini je ista osvjezavajuca energija koja nanovojaca i ozivljava, a pruza nam je isti bozanski Obnovitelj dharmeda bi ozivio covjeka uhvacenog u zamku suvremene dijalektike, uhvalisanje modeme znanosti, u cinicno podcjenjivanje kojim barata danasnja povrsnost, Znanje koje se ovdje daje utjesit ce, okrijepiti, donijeti snagu i vjeru.

    Poslusajmo te rijeci s istom pozornoscu i koncentracijom koju je Arjuna imao cak i usred buke bojnoga polja pa cemo, kad sepriblizimo kraju knjige, i mi izjaviti: "Moja je zabluda razrijesena.Sada sam svjestan svoje istinske stvamosti koja je Bog."

    Drevni Upravljac koji je u varna i meni odgovorio je na zovsrca zatrovana sukobom. On je te lekcije dao objaviti u casopisuSanathana Sarathi koji se tiska u Prasanthi Nilayamu svaki mjesec. Sada su te lekcije pred varna, ukoricene, u obliku knjige kojumozete citati koliko god cesto zelite iIi morate.

    Neka vjera kojom ste poceli proucavati ove stranice raste izdanau dan. Neka vas uvijek privlace sve siri vidici znanja sto gaova knjiga otkriva u svoj svojoj velicanstvenosti dozivljajaj ednosti kojaje temelj sve ove mnogostrukosti.

    N. Kasturiizdavac casopisa Sanathana Sarathi

    IIIIlIlir

    Poglavlje

    Da biste shvatiIi znacenje Glte tom djelu je potrebno pristupiti s mnogo postovanja, Proucavanje toga svetog teksta trebatepoduzeti sa stavom poniznosti i iScekivanja. Jer Gitii je mlijekoupanisada koje muze pastir Krsna uz pomoc "te leta" Arjune kojipomaze nama-neznalicama, upiti iz njega hranu i okrepu. Nekitvrde da je Gitii kao sveta pjesma stvorena poslije Mahiibhiirate1ciji je dio. Ali ~ t o god se kale 0 prirodi Gite nema sumnje 'da'siinjezini principi i ucenja drevni, cak bezvremeni. U prva tri stihacetvrtoga poglavlja govori se 0 Gospodu koji najprije poucavaboiga Sunca - siirya a kasnije Manua.' Govori se i 0 cinjenicidajeodManua itii stigla do Iksvake, a tada do drugih U svakom slill aju;Gitii je izvan kategorije vremena i ne moze se pripisatinekom'posebnoIri vremenskom razdoblju, proslorn iIi sadasnjem. \ : J

    \ '/ : ~ : 1Glto je tekst namijenjen onima koji primjenjuju u ovnost,jer naglasava duhovnu disciplinu - siidhana i duhovne

    ~ e nego bilo ~ t o drugo . Svako poglav lje donosi n a c i n e i U l ~ , :tome kako postici cilj, tojes t mir i sklad. Dakle, siidJianii je proizvod silne i upome teznje za napretkom. Aspirant se ffiora't:riiditi, ane ocajavati. Mora biti uporan, a ne zeljeti brz uspjeh. Gita ~ k l o

    ' " .., \

    I Mahiibhiirata - veliki hinduisticki ep koji je sastavio mudrac y s ~ opisuje borbu rodaka, nasljednika kralja Bharate, brace Kurava i PandavaDio ovogepa je i Bhagavadgitii skraceno nazvana Gitii Bo ja pjesma

    2 Manu - otac covjecanslva, prvi covjek9

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    5/111

    brod koji covje ka prevozi od ropstva koje je sam odabrao do slobode koja je njegova stvarna priroda. Vodi ga od tame do svjetlosti,od neznanja do bozanskosti. Gitii covjeku odreduje discipline iduznosti u kojima nema necistoca sklonosti i impulsa - vdsanii stoga vezu za neumoljivi kotac radanja i umiranja.

    Iskreno govoreci, covjekjedosao na ovo polje aktivnosti - karmaksetra sarno zato da djeluje, a ne zato da iz svojih aktivnostiizvuce plodove. U tome se sastoj i ucenje Gite, to je njezina terneljna pouka. Gitii je srZ znacenja svih Veda, zrtvenih obreda -yajiiai zrtvenih ponuda ydga. Aktivnosti usmjerene prema vanjskome,spominju se u uvodnim dijelovima Veda, a aktivnosti uma, kaosto je obred inicijacije - upiisana koje su usmjerene prema unutra,spominju se kasnije. I duhovni put spoznaje - jiuinayoga objasnjen je umovima koji su tako bistri i procisceni .

    Bez obzira na to 0 kome se radi, bez obzira na neciju ucenost,nitko ne moze izbjeci zabludi pa je zato podlozan tuzi koja djeluje kao kocnica svih aktivnosti. Arjuna, slavni junak, sposoban zavelika odricanja i veoma mudar, zaveden je strasnim potrebamarata pa njegova tuga onemogucava njegovu aktivnost. Ne razlikujetijelo od Sebstva, poistovjecuje ih. On narnece dtmanu nestvarnui promjenljivu prirodu svijeta kojega nikad ne doticu karakteristike nemirnoga, promjenljivog svijeta, te smatra tu zabludu istinitom. Vjeruje da su njegove duznosti koje su utvrdene tim laznimpoistovjecivanjem, njegova bozanska dharma? To je tragedija nesarno Arjune vec i cjelokupnoga covjecanstva. Zato Gitd ima univerzalnu i vjecnu vrijednost. Proucavati Gitu znaci nauciti umijece kako plivati morem zablude . Gitii je sam glas Gospoda Krsne.Cinjenica da je donijela utjehu i oslobodenje milijunima ljudi , dokazuje njezino bozansko podrijetlo. Ni tko manje uzvisen od KrsQene bi joj mogao dati tu autenticnost,

    Nacin na koji Gitii pocinje i na koji zavrsava daje kljuc onomu sto objasnjava, Prvi stih pocinje rijecima dharmaksetre, kuruksetre, Rijec dharma je uvodna rijec. Zadnji stih poslj ednjega,

    3 dharma - unutarnji princip, moralni kodeks, kodeks ponasanja; Bozji zakon, covjekova duznost, pravda, pravednost, ispravno djelovanje, nacin zivotakojim upravljaju10

    osamnaestog poglavlja govori 0 gospodaru joge, 0 rsQi -yatra yogesvara krsna. Rijec yogesvara ukratko objasnjavadharmu kojase poucava. I tako postaje jasn o da je cilj samog ucenja ite ova]:"Imajte dharmu uvijek u mislima, primjenjujte dharmu. Kako jeta rijec bitna Sve siistre bave se razgranicenjem i odredivanjemprirode i suptilnih znacajki dharme. Gitii sjedinjuje ovo proucavanje i ovu analizu . Onaje udzbenik dharme u svim njezinim aspektima i raspravlja 0 svim principima koji su vazni za nju.Arjuna je pojedinac. Tijelo je kocija, a ucitelj ukociji je KrsQa,sam Gospod. Upravljac kocije je Gospod koji nadahnjuje inteligenciju, on je Bog koji odmah odgovara na covjekovu molitvu sadrzanu u giiyatri mantri: dhiyo yo nali pracodayiit - Probudi mojumoe razlucivanja. 0, Gospode, vodi me Braca Kaurave predstavljaju demonsku prirodu, a Pandave bozansku. Jedna strana predstavlja zlo - asat, a druga dobro - sat. Uvijek je postojala borba,izmedu toga dvoga. U tom sukobu izmedu suprotnih snaga, KrsQa- Sebstvo, iitman, uvijek je na strani dharme - istinske stvarnostikoja podupire, a ne na strani zablude koja unistava. Ako trazite daGospod bud e na vasoj strani kao vas voda, opre mite se bozanskornprirodom - daivi sampad, osobinama dharme. Jer Gospod je ondje gdje je dharma. .

    Naravno, to ne znaci da Gospod nije svuda prisutan Maslaca ima posvuda u mlijeku premda ga mozerno vidjeti na jednommjestu postupkom buckanja i zgrusavanja. Tako se i Gospod mozeobjaviti najednome mjestu postupk om ispravnosti duhovrie discipline. "Gdje je dharma, ondje se postize pobjeda - yato dharmastato jayah . Arjuna je bio zaokupljen fizickim aspektom i'zato jebilo potrebno blagosloviti ga znanjem 0 zbilji iitmana. Cijeli korn-'pleks siidhane usmjeren je na razjasnjavanje svijesti 0 iitmanu inapozornost 0 Bogu. Krsnino ucenje upravo je takvo. Zapravo, je srZ potrage za istinom. t

    Krsna je odgovorio na mnoge surnnje koje su mucile ljU U i koje on sam nije cak uspio ni izraziti. 0, Arjuna, ti s n a l o ~ t a i i jer ce kraljevi i princevi koji su s tobom u srodstvu smrtno stradatiod tvoje ruke. Ti vjesto govoris 0 dharmi. Ali zaparnti, mudri sene zaloste ni zbog zivih ni zbog mrtvih, Hoces li da ti .recem zas

    11

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    6/111

    to? Ti se zalostis zbog tijela, a jedino ono nestaje u smrti. Jesi lise zalostio kad je tijelo do sada prolazilo kroz mnoge promjene?Dijete je izraslo u djecaka, djecak je stasao u mladica, mladic jepostao covjek srednjih godina, a taj se pak pretvorio u starca kojije nestao u smrti. Nikad do sada nisi plakao zbog pr omjena koje suse dogadale tijelu. Zasto onda sada places zbog te promjene? Imasli i sada tijelo koje si imao dok si bio djecak? Gdje je nestao onajdjecak koji je svezao Dhrstadyumnu?' Jos se uvijek sjecas togadjecackog pothvata, zar ne? Ali tijelo koje je to ucinilo, nestalo je .Bez obzira na promjene koje se tvom tijelu dogadaju, atman, sjajistinske mudrosti, ostaje vjecan. Cvrsto vjerovati u to znanje znakje mudrog covjeka -jnanin:"Tako je govorio Krsna.

    Mozda ces pitati zar se covjek ne bi trebao osjecati tuznimkad nestanu tijela s kojima se godinama druzio i s koji ma je zivio.Ali za kim sve moras tugovati, ako je uopce ispravno zalostiti se?Jesi li razmisljao 0 tome? Radost i tuga su kao dan i noc. Moras ihpodnositi, moras ih nadvladati. Odbijes li to uciniti, rado st i tuga cese ipak dogadati i dalje. Ako ih zeliS, one se nece sarno zbog togapoceti ponavljati. I radost i tuga odnose se na fizicko, na materijalno, na tijelo. Oni ne djeluju na duh, na dusu . Onoga trenutka kadpobjegnes od njih, istoga si casa slobodan, to je sebeostvarenje,oslobodenje - moksa,"

    Prva pouka koja poucava tu istinu zove se Arjunina malodusnost - arjuna visiidayoga. To je sam temelj zgrade Bhagavadgite.Kad je temelj jak, i zgrada je trajna. Sagradena na takvu temeljuprije 5000 godina, ila je trajna i cvrsta. Iz toga mozete zakljucitikoliko je jak temelj na kojem ona pociva i kako je mudra osobakoja je taj temelj postavila.

    Vi to nazivat e "malod usnoscu" Ali taje "malodusnost" bilavrlo korisna. Nije to bio obican nedostatak hrabrosti jer upravo ta"malodusnost" provjeravala je Arjuninu iskrenost i nepokolebljiYost.Ponukala gaje da potrafi bezuvjetno utociste u Gospodu. Zato je uzdignuta na casni naziv joge. ila koja pocinje Arjuninom"malodusnoscu", zavrsavajogorn odricanja-sa' lnyasayoga. Ma-

    lodusnost je temelj, odricanje su zidovi. Malodusnost je sjeme,odricanje je plod.

    Mozda cete postaviti pitanje - kako je Arjuna mogao biti obdaren cistom prirodom koja jedina zasluzuje mudrost priopcenuu Giti'l Rijec arjuna znaci cist, neokaljan, bijel. Njegovo je imevrlo prikladno i on gaje svojim zivotom opravdao, Na taj je nacinosigurao neposrednu prisutnost G ospoda KrsQe i postao Bofji instrument koji ce svijetu darovati Gitu.

    Krsna je mnogo puta u Giti upotrijebio rijec joga. Opisano jei stanje pojedinca koji jogu provodi u djelo. Ipak, u umovima onihkoji su citali Gitu moze se pojaviti sumnja da ta rijec ne znaci istou svakodnevnoj upotrebi kao i onda kad se Krsna njome koristi. Nanekim je mjestima Krsna velicao rijec nevezanost - vairiigya, anadrugima je objasnjavao da se najvisa mudrost postiz e stovanjemBoga . Potanko su objasnjene i razne metode postizanja uzvisenogastanja duhovnog blazenstva. U jednom od osvrta na jogu, nalazise prikaz riijayoge , ali nije ispravno reci daje itii tekst koji poucava riijayogu.

    Potpuna predanost Gospodu KrsQi, oslobodenje od trostrukihokova koji vezu covjeka s vanjskim svijetom pojava i predmeta,izvrsavanje dobrih djela i uzvisena disciplina, to su glavne istinesadrzane u Giti. Gospod ih naglasava kao najbolje oblike vjezbanja i najdublje tajne unutarnjeg napretka.

    Pravo znacenje Gite ne shvaca ju svi. Slavni i uceni ljudi i pisci, premda obdareni rijetkom inteligencijom, nisu uspjeli otkriti tajnu njezine poruke. Oni koji su dali komentare, govore 0 principu,savrsena skiada usred svih tih promjena i i 0 postizanju slobode,kao 0 necemu sto je najvaznije od svega. S druge strane,neki 'lls.poreduju .Gitu s filozofskim tekstovima Zapada koje vrlo dobm _poznaju i pocinju mlade poucavati na taj nacin. Naravno, t;se najvise trazi potpuno odricanje. Ali sarno m a l o b r o j n i i ~provesti u djelo. Ako odredeno duhovno ucenje treba biti'ifi>koprihvaceno, ono mora imati one discipline koje s v t o m o ~ P t Q -voditi i dozivljavati u svakodnevnom zivotu . _ , ' - -"

    4 Dhrstadyumna - Draupadin brat

    12 13

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    7/111

    Za svakoga je najbolje da hrabro slijedi vlastitu dharmu -svadharma. U tom pogledu postoji nesporazum izmedu religije imorala . "Teske je to i opasno - g h nd karmano gati," kaze Gospod, govoreci 0 moralnoj disciplini. Koji je cin moralno opravdan,a koji nije? Koji cin moral odobrava, a koji ne? Ljudi su se prepirali i jos se prepiru oko toga. Ali Krsna je u sljedecirn stihovimaspomenuo vrstu djelovanja koja se visoko cijeni:

    Usredotoii svoje misli na mene,budi mi odan, prinosi mi irtve,tako es stici do mene.Objavljujem ti ovu istinu jer si mi drag.To je moje ucenje moja milost.manmanii bh v madbhaktomadyiiji m m namaskurumiim evaisyasi satyam tepratijiinepriyo 'si meTo je put kojim es doc; do mene.Napusti sve dharme pred j se meni, ne ialosti se.Oslobodit cu te od posljedica svili tvojih djelovanja.sarvadharrniin parityajyamiim ekani saranam vraja

    h m tviim sarvappebhyo .moksayisiamy rn sucaltPazite na vaznost i znacenje tih dviju strofa. Nije li takav cin

    predanosti dovoljan da vas spasi i oslobodi od ciklusa dolazaka iodlazaka s ovoga svijeta? Vidjeti Ga u svakom bicu - thanmana,biti Ga svjestan u svakom trenutku zivota, biti uronjen u blazenstvo te Svijesti Uroniti u odnos potaknut dubokom odanoscu iljubavlju prema Njemu - tadbhakta! Posvetite sva svoja djela,velika i mala njemu, Krsni - posvetite mu zelju, svoju slobodnuvolju, aktivnost, plodove svojih djelovanja, posljedice djelovanja_tatyiiji - bas sve, od pocetka do kraja, odrecite se svih vezanostiza sebe, obavljajte sva djela u duhu nevezanosti pune stovanja. ToGospod trazi od vas.

    Naravno, tesko je provesti u djelo ovako potpunu predanost.Ali ako se covjek i najmanje potrudi, sam ce mu Gospod dati hrabrosti da taj put slijedi do kraja. On ce biti uz njega, pomagati mukao prijatelj , vodit ce ga kao voda, cuvati ga od zla i iskusenja, bitce njegova potpora ipomocnik .

    On kaze: "Ovaj nacin djelovanja spasit ce te od uzasnog strahai onda ako ga se i minimalno pridrzavas ."

    Slijediti dharmu vee je sarno po sebi izvor radosti. Taj je putnajmanje zakrcen zaprekama. Tako poucava Gospod."Priblizit ees mi se, prici ees mi, to jest razumjet ees moju

    tajnu, stopit ees se sa mnom, postati dio moje prirode." Te rijeciupucuju na postizanje bozanske prirode - siidrisya, na postojanjeu Bogu - siilokya ijedinstvo s Bogom - siiyujya. Kad netko postigne stanje u kojem vidi Boga u svakom bicu, kad svaki instrumentznanja donosi iskustvo te bozanskosti, kad se sarno to vidi, cuje,kusa, mirise ili dodiruje, covjek nedvojbeno postaje dio Bozjegatijela i zivi u Njemu i s Njim. Kad prihvatite tu duznost zbog vlastita napretka, dobit cete novu snagu vee na prvom koraku, obuzetce vas nova i cista radost, okusit cete punocu blazenstva, osvjezitce vas nova svetost.

    Ova dharma nije uspostavljena niti se preporucuje nekim posebnim ljudima. ana je na dohvat ruke svima, jer svi ceznu naBogom, svi imaju tu sposobnost razlucivanja kojom mogu otkritida iza sve te promjene stoji nesto temeljno. Cak i najokorjeliji gresnik moze brzo procistiti srce i postati cist , predajuci se Gospodu ubolnom pokajanju.

    togaje Gospodova zapovijed da bi svatko trebao slijediti svoju posebnu dharmu, svoju duznost utemeljenu za njega, planiratisvoj zivot prema duhovnim temeljima svoje kulture, napustiti svjetovnu viziju i poslusati Bozji glas.

    ani rodeni u Indiji trebaju zasluziti privilegiju slusajuci glasvode Indije - Gopale - te izraziti bozanskost latentnu u sebi svakom rijeci sto je izgovore, svakim slovom koje napisu, svakomzeljom koju gaje, svakom misli koju oblikuju te svakim djelom

    14 15

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    8/111

    koji ucine radi dobivanja materijalnih stvari kao su hrana, zakIon i zdravlje.

    Sarno tada moze ovaj indijski narod pokazati svijetu savrsenstvo drevne religije - sanatanadharme. njezina posebnog daracovjecanstvu te osigurati mir za sve ljude. Sarno djelovanje u skladu s tom dharmom moze pruziti snagu duha koja ce se suociti sasvim krizama i postici pobjedu.

    Sveto ucenje Gite daje taj blagoslov jasno yam pokazujuciput.

    oglavlje

    Prvo poglavlje je bolje nazvati Arjuninom pjesmom -Arjunagit nego Krsninom pjesmom - Krsnagit. Svladan tugom i prividom, Arjuna se odupire borbi i povlaci svoje oruzje. Bezvoljan jeu svojim bojnim kolima, nalazi se izmedu dviju suprotnih snaga .Okrece se na sve strane, zbunjen i uznemiren. Prelazi okom prekolica svojih prijatelja irodaka, svladava ga saZaljenje. Njegov lukkoji toliko voli, klizne mu iz ruku, preslab je da stoji, ne moze cakni sjediti. Njegov um razmislja 0 propisima ~ k o l misli - p rv -mimiimsa, Zaklinje se da se nece boriti. Kad je Sanjaya tomeobavijestio slijepoga kralja Dhrtarastru, on se veoma razveseli jerpobjeda mu je bila na dohvat ruke. Nij e bio ni dalekovidan ni kratkovidan, a o ~ je manje imao bozansku viziju. Zato je bio sretan dase ostvaruje njegov san 0 kraljevstvu koje se nece izgubiti.

    Ali Sanjaya koji je imao bozansku viziju, razmisljao je: Kak-vaje to besmislena radost koja gaje obuzela? Kadje sam Gospodna strani Pandava.kako moze uspjeti podli plan ovoga kralja? Tada si je zamislio strasne posljedice Arjunina ulaska u taj sukob.Ali Arjuna je plakao. Njegove su oci bile virovi puni suza.ak ni Gospod to nije mogao podnositi . Nije mogao sutjeti jer je

    izmjerio Arjuni puIs te dijagnosticirao njegovu bolest kao zabludu-moha, uzrokovanu krivom procjenom koja je prodrla u njegovatri tijela: fizicko, suptilno i kauzalno. Sazaljenje koje je obuzelo

    I piirvamimiimsa - jedan od sest klasicnih filozofskih sustava

    16 17

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    9/111

    Arjunu nije bilo pravo. Krsna je to vidio. Jer iskreno bi ga s a a l j e ~ nje obdarilo plemenitim, bozanskim impulsima i motivima, a ne bizanemarilo naredbe Gospoda. To je doista bio egoizam pod velomsazaljenja. Zato ga je Gospod odlucio izlijeciti od te slabosti. Gitiikaze daje Arjuna bio bespornocan, svladan sazaljenjem i to se stanje moralo izlijeciti .

    Upravo kao kad zao duh opsjedne covjeka i mora se s t j ~ r ttako se i Arjuna morao osloboditi straha i kukavicluka. Onaj tkoima Gospoda uza se, ne treba se bojati, jer sto moze bilo kakavzao duh - bhiit uciniti nekomu tko je gospodar sv ih pet elemenata_ bhiita? Gospod je vrhovni lijecnik - vaidyo niiriiyano harih.Narayana je bio lijecnik kakvoga je Arjuna trebao i dobio.

    Kakav sre tnikje bio Arjuna Iz same dubine njegove tuge poteci ce radost. Sve do . stiha drugog poglavlja u Giti se govori 0 Arjuninoj "malodusnosti", 0 ucinku opsjednutosti. To je razlog zastoje prvi korak u lijecenju objasnjenje puta znanja -siinkhyayoga .

    Besmrtnost sto je daje Krsninoucenje - amrtopadesa pocinjeod toga 11. stiha. Zapravo, od te tocke pocinje Bhagavadgilii. Svedosada to je opis Arjunine zablude rodene iz neznanja i njegovaotupjelog intelekta. Krsna, glumeci ulogu svjedoka, dopusta m ~ -lodusnosti da se produbi i ojaca. Kad je Arjuna napokon odbaciosvoj luk i odbio se boriti, kad je priznao da je potpuno. izgubioosjecaj za pravo i krivo, kad je z a m o l ~ o KrsQu g ~ n ~ u c i kako cenajbolje rijesiti svoje probleme, tada j KrsQa StUplO rekao:

    "Arjuna, kako te sada mofe obuzeti ova zalost i malodusnostkad si do sada bio bistar i pametan? To nikako ne pristaje junakupoput tebe. Rijec arjuna znaci cist, neokaljan ~ a r a k t e r ~ ~ t o ~ n d a ta tuga? Bitka je neizbjezna. Ratni oblaci naviru, a neprijatelj n ~ fronti ceka da zapocne borba. Nanijeli su ti bezbrojne nepravde Ibili okrutni prema tebi, i sada su ti spremni oteti zemlju koja ti popravu pripada. Do sada si podnosio sve n e v ~ l j e ~ o j i r n a ~ u te z a ~ r p a -vali a nisi nimalo odstupio od istine. Ispumo si sve uvjete koje suti nametnuli i prozivio u izgnanstvu mnoge godine sto su ti ih oniodredili. Tvoji pokusaji da postignes sporazum bili su uzaludni ,neces moCi izbjeci zveket oruzja. Mi smo popustali svemu, koliko

    god smo mogli . Sadaje ratjedini nacin koji moze otvoriti oei zlomDuryodhani da uvidi vlastitu pokvarenost.

    o tom se ratu odlucilo nakon duga promisljanja. Nije to bilabrza odluka donesena u trenutku ljutnje. Odgovomi starjesine izvagali su sve prijedloge "za" i "protiv" te zakljucili da je nuznouzeti oruzje u ruke. Ti i tvoja braca sve ste to odobrili. Pripremaliste se odusevljeno za tu bitku. Zapravo, odusevljenje je obuzelotebe vise od bilo koga drugoga. Kako bi sada bilo pogresno da sepredomislis

    Ovaj rat nije se okomio na tebe odjednom. Skupljao si veedugo sve sto je za njega bilo potrebno. Sjeti se kako si se borio igladovao, zivio od sumskih plodova zeleei od Gospoda Sive dobitiposudu koja se sarna puni jelom -piisupatiiistra, kako si isao cakdo Indre, gospodar a svih bogova, sarno da osvojis bozanske strije-Ie za ovu borbu. .

    Mislim da je dosao sudbonosni trenutak obracuna s opakimplemenom Kaurava. Ali sada si poceo ovu zalobnu tuzaljkul Cemuovaj zloslutan ton? Koja sastra odreduje takvo ponasanje? Mislina svoju duznost sto je imas kao pripadnik vojnicke kaste - t-riya da podupres dharmu i_zastitispravednost. Ti si veoma hrabar,neustrasiv si i uporan. Ali svladala te ta cudna vezanost koja tinikako ne doIikuje.

    Ovaj kukavicluk nanosi sramotu tebi, cak i tvojim dalekimslavnim precima. Srami se Ti sramot is kastu ksatriya. Rat je kra-Ijevski put za tebe , to je putkoji vodi u nebo. Kako ces izbjeci sramotu ako se sada povuces s bojnoga polja? Zasluzio si nazivpob-jednika - vijaya svojom neustrasivoscu, Nemoj kaljati ugled sto siga stjecao zivotnim trudom.Odustani od zablude koja te slabi.

    Poslusaj me Sjeti se sto se dogodilo u Amaravanju ' Ti senisi obazirao na bozansku djevu Urvasi 4 kad je ona pozeljela sina,tvojom miloscu. Odgovorio si joj : "Uzmi mene za svoga sina " Time si pokazao da ti nema ravna ujunast vu. Kletva kojuje onabaci-

    2 vijaya - dosl, pobjeda, uspjeh; jedno od Arjuninih imenaJ Amaravati - dosl. besmrtan; grad bogova4 Urvasi - ime jedne nebeske nimfe koja je bila prokleta pa je neko vrijeme

    morala ~ v j t na zemlji

    18 19

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    10/111

    lanatebezbogsvogaporaza,pomoglatije nadvorukraljaViratedaprodeskaoeunuh,ucecikraljevskeprincezeplesu,zarne?

    Reci,kamoje nestalotojunastvo?Kakosetaplasljivostpojavilautakohrabromcovjeku?Dosao sikmeniiprobudiomesvojim zahtjevomzapomocuovojborbi odkojesada j e z i ~ Hoculitiovakopornoci?Moramligledatikako b j e z i ~ Unistituzabluduukorijenu.Pretvorisvojstrahupepeo.Postaniopetonajpraviju-nak!"TakogajeopominjaoKrsna.Onkoristicetiririjeciutomkontekstu:neznanje, l o ~ karakterkoji ~ t e t i bozanskojprirodiusvakomcovjeku,osobinukojarazarabozanskoucovjeku,osobinukoja uzrokujeunistenjetrajnogbogatstva.

    Ovenadahnuterijecikojebiuzburkalekrvusvakomratniku ,imalesusnazan utjecaj naArjunu. Gustoblakneznanjakojigajesvladao,poceosepomalorazilaziti.Rasprsilasezabluda- tamaskojaje uzrokovaladaonzaboraviistinu.Emocijazestine- rajassevratilaiArjunajejedva pronasaorijecidapita: "Kako?"Ovajizrazmnogootkriva.OnpokazujedaGita objasnjavanesarnoonostotrebauciniti,veeikakotouciniti.

    Arjunaje upitao K r ~ I l U "Madhusndana,' poslusaj me. Svikoji suu prvimredovimaborbenelinijevrijednisupostovanja,Veliki Bhlsmabrinuosezanaskad smoizgubilioca,odgajaonasdok smobilimaladjecaioblikovaonasuovo ~ t o smodanas .Onnamje poputoca, veliki starjesinanasegakIana!A ~ t o dakazemzaDronu?Onmevolio v i ~ e odvlastitasina,Asvatthamana,Imaosamsvunjegovuljubav.Onje uciteljkoji meje, zbogte Ijubavi,uzeozasvogaomiljenogucenikaiucinioodmenestrijelcakakavsamdanas.Zem Ii dasadakoristimtuvjestinukojoj menaucioidaga pobijedim?Je liispravnood sina Bharatedaradi takvestvari?U borbimoramoubitinaseneprijatelje,zarne?l i cernoseboritiprotivocevaiuciteljakojizavredujunasepostovanje?

    a e ~ dase nebo mozeosvojitiborbom.Nemogu shvatitikakoseto mozeucinitiubijanjemtihpostovanihucitelja,Akosetaideja r o ~ i r i malobrojniceuciteljiprezivjeti.Stogodtimislio,

    6 Madhusildana- dosl.nestostojesladeodsecera;jednoodKrsninlh imena

    20

    reelcu tiovo: cinimi sedaje bolje zivjeti odmilostinje kojaseskupljana tudim vratimanego zasluzitisrecu iugled ubijanjem.HranastecenaubijanjemtakvihIjudipomijesanaje snjihovomkrvljuivisebihvolioobrokdobivenprosjacenjem. akakoiprestanemsumnjatiipocnemseboriti,kakomoguracunatinapobjedu?Ocekujucipobjedu,kakosemoguodlucitidaubijemtestareIjudeiizgubimoba svijeta?Ako kojim slucajemonipobijede,tada jeprosjacenje neizbjezno,Pobijedimo li mi, toje jednako gubitkujerodkakveje koristi pobjedaako je cijenakoju placamo unistenjenasih prijateljairodaka?Ostatcemo neutjesnidokraja svojegazivota. Krsna, unedoumicisam kakorijesitiovajproblem! Mojameinteligencijanapusta,strasnosamsepromijenio.Neznam a ~ -tonemogurazlucitiizmedupravogaikrivog, izmeduispravnogaineispravnoga .

    Mojaratnickakrv zavrijeumeni izprotestakad tako govoris,ona megurauborbu.Strah danepostanemubojicatihcasnihstarihIjudizadrzavameodborbe.Bespomocansam.Vodi imeneovakokako upravljasovom kocijom, vodi mei pokazimi put.Zapravo,visemenezanimasvjetovninapredak, ceznemsarnozaduhovnim."

    Odtogatrenutka,Krsnaje postaoucitelj,aArjunaucenik .Arjuna je molioza takavodnosidobiogaje. Doknijeprihvatiotajstavucenika,njegovoje srcebilopuna egoizmaislabosti. unakjepostaonula."Njegovje polozajbioposvesuprotanKrsninom,

    Ako pazljivoproucitesituaciju,razlogsvega toganijenistadrugodoegoizam.BozanskaIjubav premaje r ~ Q i n o s t j l ~ -te,azabluda- bhrama Arjunino.Onje zbogtogamnogopatio.Tadaje shvatiodagaegoizamvodiu s v ~ u b l j e neznanjeinevoIju.Predaoje svojerasudivanje'Gospoduitakosespasio .Priznaoje dajesarnoinstrumentu jegovimrukama.Prepoznativlastitupogreskuprvaje odlikadobrog ucenika,toje pocetakmudrosti:Sarno neznalicemisledasveznajupa cepatitiod strasnebolesti,oduobrazenosti.

    6 igrarijeei- hero- zero

    21

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    11/111

    oglavlje

    Korisnije je za ucenika da istrazi vlastite pogreske u zeljidaihispravi, nego da trazi svoje vrline kako bi se mogao njima hvalisa-ti. Onaj tko tako postupa, moze brzo napredovati. Ne sprecava ga utome ni strah ni briga . Moze napredovati s vjerom u Gospoda predkojega je polozio say svoj teret pa postize stanje mentalnog mirasto je znak istinskog aspiranta. Arjuna je stigao do toga stupnja,a tada je Krsna dao njemu, apreko njega i cijelom covjecanstvu.pouku koja donosi besmrtnost.

    Za kogaje Gitii ispricana? Pomislite na tosamo na trenutakMlijeko sene muze iz vimenazbog krave jer krava ne pije vlastitomlijeko. Arjuna, tele, imao je dovoljno svega za vlastite potrebe,Krsna je uvijek bio zadovoljan, on nije trebao nista, a kamo li mli-jeko. Zbog koga je r ~ r j muzao mlijeko upanisada da dobijeGitul On kaze da je to radio za one cija je inteligencija smanjenadobrotom, cija je inteligencija pod nadzorom vrline.

    A sto je s mjestom na kojem se pripovijedala Gitii ? Ono senalazilo izmedu dviju vojski koje su se sukobljavale Ovdje lefi du-boko znacenje Gite Na jednoj strani snage ispravnosti.jia drugojneispravnosti. Najednoj strani dobro, na drugoj zlo.Izmedu ta dvautjecaja covjek place u ocaju, nesposoban odluciti kojim smjeromda pode. A Gospod govori Gitu svima takvima i pruza im znanje ihrabrost. Nemojte misliti daje nevolja Arjunesamo njegova stvar,njegov problem i niciji vise . To je opce ljudski problem. .

    22 23

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    12/111

    Jer Arjuna nije od Kr h.le trazio ugodnu, svjetovnu slavu moci,status i boga tstvo - preyas vee trajnu slavu potpune radosti - sreyas . On je rekao : "Svjetovnu slavu post ize ljudski trod. ana semoze osvojiti ljudskom aktivnoscu l karmom. Zasto da od tebetrazirn ono sto mogu postici vlastitim zalaganjem? Nisam toliko budalast Daj mi onu radost koja nadilazi moje nastojanje. Ta radostnije plod karme, vee plod Bozje milosti ." Tako se Arjuna vinuodo apsolutne predanosti - sariinagati, do stanja nazvanog potpunapredanost - prapatti.

    Mnogo se moze reci 0 potpunoj predanosti. Covjek predajesvoje dostojanstvo i status drugim ljudima zbog raznih namjerau zivotu, zbog bogatstva, slave, imetka, raskosi, zbog drustvenemoci l nekih drugih stvari . Ali rijetko dobiva priliku da se predaGospodu zbog samoga Gospoda. Kako moze imati takav poticajdok tefi za stvorenim koje se temelji na pet elemenata - iidheya,a ne za vlasnikom stvorenoga - iidhiira? On tezi za predmetom,a ne za samim temeljem na kojem predmet pociva, Kako vas dugo moze zadovoljavati nesto ~ t o nema trajne osnove? Covjek zelidar, a ne darovatelja, stvoreno a ne Stvoritelja, stvari iz ruke, a neruku. On trci za onim ~ t o ne postoji. Mofe li postojati predme t bezprije postojeceg uzroka? Ne Sarno Bog postoji bez uzroka . Stogaje krajnje neznanje predati individualnost zbog prolaznih rezultat adjela, djelu samom. a ne Onomu koji je djelo potaknuo. Predajte seradije temelju, uzroku i izvoru svega, Svemocnorn Bogu, sarvesvara. To je iskrena predanost - saraniigati.

    Postoje tri vrste predanosti: ja sam Tvoj -tavaiviiham, Ti simoj -mamaiva tvam i Ti si ja - tvam eviiham . Prva vrsta tvrdi - jasarn Tvoj, druga uvjerava - Ti si moj. Treca objavljuje: Ti i ja smojedno, isto. Svaka od te tri vrste je jedan korak u napredovanju, azadnja je krajnji korak.

    Na prvom stupnju Gospod je potpuno slobodan, a poklonikduboko vezan. Taj odnos slici macki i macicu. Macka premjestamacica po svojoj volji. Macie sarno mijauce i prihvaca sve sto sedogada. Taj odnos je vrlo njezan i lako je svakom shvatljiv. Nadrugom stupnju poklonik vefe Gospoda koji je do jedne odredenegranice "vezan." Surdas je dobar primjer takva odnosa. "Krsna, ti

    24

    o z ~ pobjeci od mene, iz zagrljaja mojih ruku, ali ne o z ~ pobjeci iz moga srca gdje sarn te zarobio.", prijetio je Surdas, Gospodse sarno nasmijesio i slozio stirn jer ja sarn vezan za svoje poklonike." On to tvrdi bez ikakva osjecaja gubitka svoga samopostovanja. Poklonik moze vezati Gospoda svojom ljubavlju, posvecenoscu Bogu koja nadjaca va i svladava njegov egoizarn. Kad je covjekpun ove vrste posvecenosti, sam Gospod ce ga blagosloviti svime

    ~ t o mu je potrebno. Njegova milost pobrinut ce se za sve njegovepotrebe. Sjetite se ovdje obecanja sr gaje Gospod dao u Giti : Janosim teret njegovih potreba - yogaksemam vahiimayam,

    Treci stupanj je predanost, potpuno slobodna odbilo kakvih .relativnih osjecaja odvojenosti. Poklonik sve predaje Gospodu, ukljucujuci i sebe jer osjeca da Mu ne moze nista odbiti. To upotpunjuje njegovu predanost.

    Osjecaj: "Ti si ja je potpuna predanost - advaita saranagati, temeljena na shvacanju da je sve ovo - idam, Bog - viisudeva,nista manje od toga, nista drugo. Tako dugo dok postoji svijesttijelu - deha, poklonik je sluga, a Gospod je gospodar. Tako dugodok pojedinac osjeca da je odvojen od drugih pojedinaca, pokloni kje dio, a Gospod cjelina. Kad napreduje do stanja na kojem se vinuo iznad grani ca tijela i izvan osjecaja ja i moje, tada vise nemarazlike. Posvecenik Bogu i Bog su jedno. U Riimiiyani Hanumanje postigao ovaj treci stupanj uz pornoc odanosti Bogu.

    Isto se spominje u sedmom stihu drugog pog lavlja GUe Rijeci koje se ovdje koriste - onaj koji se predao Bogu, pokazuju dajeArjuna imao jednu dobru osobinu, disciplinu posvecenostiBogu.Stovge, on je analizirao svoje pogreske i prepoznao ih, trgnuo seiz inertnosti. Krsna je to cijenio od trenutka kad se to dogodilo. .Rekaoje :

    "Tebe zovu gospodarom nad tuposcu - gudiikesa jer si pobijedio spavanje - jitanidrii Spavanje je karakteristika inertnosti.Kako te sada ta inertnost moz e svladati? To je sarno prolazna faza ,ona te nikad nece trajno vezati."

    Da je Arjuna vlastitim nastojanjima stekao kontrolu nad svojim osjetilima i stekao ime gudiikesa K r ~ l a bi bio hrsikesa glav

    25

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    13/111

    ni gospodar nad svim osjetilima! Na polju Kuruksetra oba su bilau istoj kociji, jedan kao ucenik , a drugi kao ueitelj.

    Koji je zapravo uzrok zalosti? Tugu izaziva vezanost za tijelokao i osjecaji koji joj prethode, a to su naklonost i mrznja To dvoje je rezultat intelekta, s obzirom na to da se neke stvari i stanjasmatraju korisnima, a neka druga ne. To je zabluda, ova ideja da jenesto dobro ili 10k Ipak, vi se vezete za predmete koji se smatrajudobrima i pocinjete mrziti one druge. Ali s najvise tocke gledista,ne postoji ni jedno ni drugo glediste. Razlika je beznacajna. Nepostoji dvoje, kako onda nesto moze biti dobro ili lose? Vidjeti dvaondje gdje je jedan, to je zabluda -miiyii- l neznanje. Neznanjekoje je Arjunu gumulo u lalost bilo je ove prirode: vidio je mnoge,ondje gdje je postojao sarno Jedan.

    Odsutnost znanja prepoznavanja osnovnog principa tattva koji cuva kao svetinju ovu veliku filozofsku doktrinu - uzrokje svega toga neznanja. Ako se ta istina ne nauci, ~ o v k se doista morautopiti u oceanu tuge . No ako to nauci pa zivi u toj svijesti, mozese osloboditi tuge. Preporucuju se mnogi recepti, a koriste ih, ob

    . javljuju, i poput papiga ponavljaju sve vrste varalica. Ali ti receptine prodiru do same srfi stvari . To su balzami koji se stavljaju naoci da bi se izlijecila bolest u zelucu . Bolest i lijek nisu uskladeni.Bolove valja prepoznati i dijagnosticirati, a lijek mora biti takavda ukloni bolest. Sarno ce tako ona biti izlijecena. Narayanaje je-dini medicinski strucnjak koji to moze uciniti. On je tocno utvrdioArjuninu bolest i odlucio se za lijecenje.

    Rana koja se ne moze izlijeciti izvana, primjenom balzama,mora se lijeciti iznutra, lijekovima. Zato je rQa potaknuo Arjunu pitanjima: "Zasto place kao kukavica? Zato sto ce Bhlsma,Drona i ostali biti ubijeni? Ne, ti places zato to osjecas da su to'tvoji ljudi'. Egoizam te prisiljava da places. Ljudi ne placu zbogmrtvih vee zato sto su ti mrtvi njihovi . Zar nisi do sada ubio veemnoge one koji nisu bilitvoji? Zbog njih nikad nisi prolio ni suze.Danasplaces jer si u zabludi, mislis da su oni koje vidis pred soborn nekako posebno tvoji. Kad spavas, ne dira te osjecaj j i mojjer nisi svjestan to se dogada tvome tijelu , niti tijelima onih tvojih[judi, l onomu to posjedujes, to jest stvarima 0 kojima pozomo

    26

    razmisljas dok si budan. Moj je posvojni oblik zamjenice takbje ta rijec i nastala. Osnovno neznanje, draga moja ludo, jest kad sepoistovjetis s necim to nisi ti, to jest s tijelom. Tijelo je aniitmanne - sebstvo. A ti vjerujes da je one iitman. Kakvo je to naopakoznanje? Da izlijecim ovo neznanje - ajiidna, moram primijenitilijek samoga znanja - jiiiina ,

    Tako mu je rQa poceo davati najdjelotvomiji lijek, znanje.a tome se detaljno govori u 11. stihu drugog poglavlja. To je kljucni stih za one koji proucavaju Gitu. rQa je odmah osudio dvaprigovora koji su proganjali Arjunu vee dugo vremena, rekavsi daunistenje tijela ne znacl unistenje iitmana te da se on zalosti radionih zbog kojih to ne treba c initi. "Ti govoris kao mudar covjek.Kafe da je ovo ispravno, a one drugo neispravno, kao da znas kako ih razlikovati.", rekao je Krsna.

    Ovdje treba pripaziti na jednu cinjenicu. Arjunapati od dvijezablude - od uobicajene i neuobicajene zablude. Poistovjecivati ses tijelom i ceznutl za tijelom, to je opea zabluda. Odbaciti vlastituispravnost (u ovom slucaju ispravnost ratnika) kao neispravnostjeneuobicajena zabluda. rQa unistava prvu i uklanja drugu. Prvajeobradena od 12. - 30. stiha drugog poglavlja. Krsnaje morae izicina kraj s drugom zabludom kao s posebnim problemom te Arjuniobjasniti u sti hovima ideju 0 njegovoj vlastitoj dharmi - svadharrna. To se jednim imenom zove dharmastaka. Vlastita dharmane veze i ne uzrokuje daljnja radanja. ana moze dovesti do oslobodenja, a mora se obavljati kao karmayoga, kao djelovanje bezvezanosti za plodove. Pri zavrsetku drugog poglavlja nalazi se opisuspjesnog aspiranta koji se ustalio u prociscenom intelektu, to jesthitaprajiia.

    rQa je nastavio poucavati: "Arjuna, razmisli malo 0 tometko si ti i to moras raditi. Kaze da sve znas, a ipak place kaobespomocn a zena. Sudeci po tvojim rijecima, ti si pandit, ali tvojadjela otkrivaju da si glupan. Sluajuei te, covjek bi pomislioda simudar covjek - jiiiinin, ali gledajuci te, jasno je da si neznalica ajiiiinin. Najblaze receno, tvoje je stanje zalosno. Ako te gledamkao pandita, tada ti suze ne dolikuju jer panditi se ne hloste nad

    27

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    14/111

    zivotom i smrti. Ako se tako ponasaju, onda nisu panditi. Oni susposobni otkriti bitno i istinito. Sarno oni koji znaju tajnu fizickogi misterij duhovnog, mogu se zvati panditima. Kako onda moguplakati kad se netko utjelovi ili napusti tijelo? Panditi se nece odreci svoje unutarnje smirenosti, bez obzira na to 0 kakvom se stresuiii nesreci radio

    Potpune neznaIice i veIiki mudraci - ni jedni ni drugi nece sezalostiti ni zbog zivih ni zbog mrtvih. Places li ti zato sto ce tijelaBhlsme i Drone biti ubijena, iii jer ce iitman te dvojice biti unisten? Kazes da places zbog tijela. Mogu Ii suze pomoci tijelu? Kadbi to bilo moguce, ljudi bi zadrzali tijela svojih umrlih i ozivljavaliih svojim placem, No, to se nikad nece dogoditi. Uronis Ii mrtvotijelo u posudu s amrtom ; ono nece ozivjeti. Zasto onda plakatinad onim sto je neizbjezno, od cega se ne moze pobjeci?

    Mozes reci da places za iitmanom, za duhovnom jezgrom.Time otkrivas jos vecu ludost. Smrt se nikad ne moze priblizitiiitmanu. On je vjecan, cist , ocit. Jasno je da nernas nikakvoga duhovnog znanja.

    Za ratnika borba je njegova dharma - svadharma. Obavljajsvoje duznosti bez obzira na druge stvari . Pitas kako mozes uzrokovati Bhlsminu smrt u ratu . Ali oni su svi dosli zato da budu ubijeniiii da ubijaju. Ti ih ne ubijas u njihovim domovima . Naravno, nebi bilo ispravno ubiti ih u njihovirn domovima. Ali kako ubijanjena bojnom polju moze biti protiv ispravnosti? Zao mije sto nemasbar malo sposobnosti razlucivanja,

    Sadaje dosta Ustani i spremi se za okrsaj Zasto posrnuti podtezinom toga beskorisnog ega? Gospodje uzrok svega, a ne ti. Imajedna visa moe koja sve pokrece,Spoznaj je i pokori joj se.

    Bhlsma, Drona i ostali dosli su kao pravi vojnici i ratnici kakobi sudjelovali u borbi. Oni ne placu kao ti. Promisli 0 tome. Onise ne zaloste niti ce se povuci . Arjuna, sjeti se da je za tebe ovodoba izazova. Reci cu ti i ovo . Nikad nije bilo vremena u kojemja nisam postojao. Zasto? Nikad nije bilo kad ni tebe nije bilo, nisvih tih kraljeva i princeva. Tat - Bog je paramiitman, Stvoritelj,

    I amrta - dost. besmrtan ; nektar besmrtnosti , pice bogova8

    univerzalna dusa, - tvam - ti si utjelovljeno bice,jfviitman. A obasu bila isto, sada su isto i bit ce tako zauvijek. GIina je bila i bit cei prije nego sto je postojala posuda, dok je bila posuda i posIije kadposude vise ne bude."

    Arjuna je bio zaprepasten onim sto je CUO u njemu se probudila svijest i budnost. Rekao je : "Mozda si ti Bog i neunistiv, Jane placem zbog tebe nego zbog takvih kakav sam ja, zbog takvihkoji su dosli jucer, koji su prisutni danas i koji ce otici sutra. Sto sedogada s nama? MoIim te, prosvijetIi me "

    Jedno se mora ovdje precizno objasniti. Tat, To je Bog, vjecni - nitya, to svatko prihvaca, Ali tvam, pojedinac, takoder je Bog- asi . I on je vjecan premda se to ne moze tako lako i brzo shvatiti. Zato je to Krsna potanko objasnio: "Arjuna, ti si vjecan kao iApsolut. Kad gledamo pojedinca bez ogranicenosti, pojedinac jeuniverzalan. Prije nego sto je nastao nakit, postojalo je sarno zlato.Dok postoji nakit , ima i zlata . I onda kad nestane nazi va za nakit,sarno ce zlato ostati . Atman postoji i dalje na isti nacin , bez obzirana to ima li ili nema tijela. .

    Premda je zdruzen s tijelom, na iitmana ne djeluju ni gune nidharma. To jest, on nema nikakvih osobina ni obiljezja. Tebe neuznerniruju promjene sto ih tijelo podnosi dok rastes i pretvaras seiz djeteta u djecaka, dok iz djecaka stasas u mladica, iz mlad ica ucovjeka srednjih godina pa zatim u starca. Ti postojis i dalje unatocsvemu. Isto se dogada i onda kad tijelo propadne, iitman postojii dalje. Zato hrabar covjek nece tugovati zbog promjene nazvanesrnrt.", rekao je KrsQa s takvom siIinom da se svakocija zatresla

    29

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    15/111

    oglavlje

    No Arjunu su jos mucile sumnje: 0, Gospo de Ti kaZes dasu promjene tijela slicne stanjima kao sto je budno stanje, san i ispavanje. Ali mi u potpunosti ne za boravljamo svoja iskustva kadse probudimo iz duboka sna. Sjecanje na iskustva prijasnjih zivoraunisteno je dogadajem koji se zove smrt." Krsna je rekao da nijemoguce sjetiti se svih iskustava, ali neka se mogu zapamtiti. Jeriitman postoji i dalje premda se vozilo promijenilo. .

    Tadaje Arjuna dotaknuo sljedecu tocku, pitanje kojeje muci-10 i mnoge druge, a ne sarno njega. Zatoje KrsQ a rekao: Mudrogato nece zavesti ." On ne kaze Ia Arjuna ne treba time biti zaveden,vee feli pouciti sve kolebljive umove da KrsQ a rjesava svaku sum-nju eim se pojavi. Dalje je rekao: "Arjuna, intelekt, dok prolazikroz tr stupnja, ipak uspijeva nesto zaddati u sjecanju, Ali i onbiva unisten kad smrt napadne tijelo. Jednim udarcem sve se zabo-ravlja. Sjecanje je djelatnost intelektaa neiitmana

    A sada razmotri ovo. Ne mozes tocnoreci gdje si bio odrede-nog dana prije deset godina, zar ne? Ali si postojao i tada, prijedeset godina, zar ne? U to nema sumnje. Ne mozes poricati svojepostojanje u to vrijeme. Isti je sluca] i sa: zivotom koji si zivio prijeovoga, premda se ne sjeeas kak o si zivio i gdje si bio, Mudrog cov-jeka ne zavode takve sumnje niti ga to uznemiruje.

    Atman ne umire, tijelo ne ostaje, Mislis Ii ti da ce tvoja zalost,zbog njihove moguce smrti, usreciti iitmana u tvojim protivnici-

    31

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    16/111

    ma? To je suluda misao. Atman se ne ~ a d u j e n i ~ s ~ zalosti, bezobzira na to ~ t o se dogodi se ne dogodi. Neka osjetila sarno b U d ~ na svome mjestu, nema razloga za strah.Tek ~ a d se o ~ a p o c n ~ z a n ~ ~ mati za pojavni svijet, nastaje dvostruki nemir, radaju b ~ l z ~ c I : radost i blost. Kad cujete da vas netko o g o v ~ ~ a ?sJ.eute ljutnju Iblost. Ali takve uznemirenosti nema ako te rijeci ms.u o p r ~ e ~ o vas. Skretanje osjetila prema pojavnom svijetu uzrok Je tuge I njezine suprotnosti, radosti.To je kao vrucina i ntadnoca. Kad je hladno godiSnje d ? b ~ceznete za toplinom, a kad je toplo - za hladnocom. Veza s.osJe.tllnim predmetima slicna je ovom o ~ j e ~ a j ~ Tako dugo dok svijetovdje osjetilna veza ne moze se izbjeci. Tako dugo dok Je teret

    p r i j a ~ ~ j i h zivota prisutan, nemoguce je izbjeci k o n t a k ~ sa ~ ~ ~ r o t - nostima kao ~ t o su radost i tuga. Ipak, mofe se o:ladatl m I J e c e ~ : disciplinom i tajnom izb jegavanja tih suprotnosU, moze se naucitikako ih podnositi bez muke.

    ' ikakve koristi ako cekate da se valovi smire da bisteI IIa . ik d ecdili U. IUmore kako biste se okupali? Valovi se m n ese usu II \ ; koii d. iti Mudar covjek nauci kako izbjeci udarce valova OJI na 0srrnn 1. \,; J b .laze, k ako izbjeci opasnost da ga val povuce ~ a s o b o ~ . .er itno J ~ okupati se u rnoru. Neki to izbjegavaju, p r ~ v l ~ ~ ~ u l ~ e m d.a nauc7to umijece. Arjuna, nosi oruzje odvafnostl - tltlkJa pa U udarcidobre i lose srece nece nikad stetiti."

    Titiksii znaci ravnovjesje u suoeavanju sa suprotnostima, tojest podnositi hrabro dvojnosti. To je privilegija ~ i h b o ~ . a t s t v o hrabrih. Slabi ce se uznemiriti kao pauno va pera koja su uvijek nernirna i njisu se kao njihalica, s j e d ~ e strane na drugu, cas premaradosti, sljedeceg casa prema zalosU. .

    Treba se zaustaviti kod jedne tocke. O d v a z n o ~ ~ se razlikujeod strpljivosti. Ravnovjesje nije isto i t o l ~ r a n c I J a s a h a n ~ Toleranci ja znaci podnositi nesto navlkavaJuCI se na to, podnosit ito jer nema drugog izbora. To jesposobnost da.se. n ~ ~ t o n a d v l a ~ ~a ipak se ne treba obazirati na to. Duhovna d l ~ c l p h n a znaci b l ~sposoban da nesto nadvladate, a ipa k se ne obazirete na to. S ~ ~ J I -vo podnositi vanjski svijet dualnosti i biti povezan s unutarnJlm

    32

    ravnovjesjem i mirom - to je put prema oslobodenju. Podnositi~ v .to analitickim razlucivanjem - to je vrsta tolerancije koja cedonijeti dobar rezultat.

    Viveka je rijec koja se koristi za takvo razlucivanje, Ona znacisposobnost prepoznavanja onoga t o se naziva prirodom pojavnogsvijeta, to jest svijeta pojava koje dodu i produ te nisu vjecne,

    Ponajcesce, covjek trafi sarno srecu i radost. Ni u kakvim uv. jetima ne zeli bijedu ni tugu . Sa srecom i radoscu on postu pa kaosa svojim najbliskijim zastitnicima, a s nevoljom i tugom kao s

    neprijateljima. To je velika pogreska, Kad je covjek sretan, postojivelik rizik za tugu. Opsjeda ga strah da ne izgubi tu srecu, Nevoljapotice istrazivanje, razlucivanje, samoispitivanje i strah da ce sedogoditi o ~ losije stvari. Ona vas budi iz tromosti i sarnoljublja.Sreca vas prisiljava da zaboravite obveze prema sebi kao premaljudskom bicu, Ona vas odvlaci u egoizarn, u gr ijeh koji je posljedica tog egoizma. Tuga cini covjeka budnim i opreznim.

    Zato je nevolja pravi prijatelj. Sreca iscrpljuje zalihu zaslugai budi nize strasti . Stoga je ona zapravo neprijatelj . Nevolja y motvara oci, poboljsava razrnisljanje,Ona takoder obdaruje covjebnovim i vrijednim iskustvima. Sreca navlaci yeo nad iskustvima,~ t o cini covjeka tvrdim i opakim. S nevoljarna i mukama postupajte barem kao s prijateljima, nikako ne kao s neprijateljima. Najbolje je i srecu i nevolju prihvatiti kao dar Bofji. To je najlilliputk oslobodenju. . . " "

    Ne znati to, temeljno je neznanje. Onaj tko to ~ e zna l i ~ i s l i -jepcu kojega uvijek mora pratiti netko tko vidi.: K a f d ~ e k u j e t e slijepog covjeka, bezuvjetno trebateprihvatiti i covjeICa koji vidijer on je njegov stalni pratitelj. Ta150 sui sreca i n e ~ i j a neodvojive. Ne mozete odabrati samp jednu. ~ t o v i ~ e nevolja oplemenjujevrijednost srece. Osjecate se sretni kad se usporedite s nesrecom.Krsna je to govorio Arjuni da ga nauci kako su beznacajne svedualnosti.

    Tada je Arjuna nastavio sa svojim pitanjima: "Madhava, Gospode univerzuma, kakvaje korist ako slijedim tvoj savjet i njegujem potrebno ravnovjesje?Moz da je jedini rezultat toga strpljivost.

    33

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    17/111

    A to bas i nije korisno, zar ne? KrsQamu odgovori: Kuntin sine,junak je postojan covjek koji se ni najmanje ne uznemiruje zboguspona i padova sto ih dizu pobjesnjeli valovi mora zivota. To jeonaj koji ne gubi ravnovjesje koje je postalo dio njegove prirode,koji se drfi rasporeda duhovne discipline bez obzira na mogucesklonosti ili nesklonosti. Mudar je onaj kojega nedira uvijek prisutni dualizam pojavnoga svijeta. Na njega se misli kad se koristirijec dhira mudar.

    hi znaci intelekt, buddhi. To je osobina koja cini covjekasavrsenim. Covjeka ne cine ni brkovi ni odjeca. Covjekom se postaje odbacivanjem dualnosti. Da bi zasluzio taj status, .on moraosvojiti pobjedu nad unutarnjim neprijateljima, vise nego nad vanjskima. Njegov izvanredan pothvatjest pobjeda nad dvojnim neprijateljima, nad radosti i tugom.

    No, mozda te muci neka druga sumnja. Tvoje je srce sadaleglo sumnji. MoZda se pitas, kakva je korist od pobjede. Besmrtnost, uvjeravam tel Svjetovne stvari ne mogu pruziti to stanje blazenstva. Sve sto one mogu dati sarno je relativno, a ne apsolutnoblazenstvo. Kad se uzdignes iznadradosti i tuge, blazenstvo jeapsolutno, neovisno, potpuno. Arjuna, ti si covjek medu muskarcima. Zato nernas potrebe za ovom bezvrijednom pobjedom nadsvjetovnim nepiijateljima. Ti zasluzujd blazenstvo besmrtnosti.Tako govoreci, KrsQa ga je poceo upuCivati u znanost 0 iitmanu ianiitmanu to jest disciplinu kojom moze razluciti to dvoje.

    Znalac atmana iitmajfliinin nije vezan rezultatima karrne.Vezani su sarno oni koji uzivaju u karmi a nisu svjesni iitmanasvojega pravog Sebstva, nedirnutog onim sto cine, osjecaju ili misle. Kao covjek koji je naucio plivati, znalac moze sigurno prijecimore svjetovnih aktivnosti. Ako ne znate plivati, a ipak udete umore, valovi ce vas progutati i sigurno cete se utopiti.

    To objaSnjava zasto je KrsQa ucio Arjunu kljucnu znanost iitmajfliina. Atman ne ubija niti umire . Oni koji vjeruju da on ubijaili umire nisu svjesni njegove prirode. Atman Arjune ne ubija, nitiiitman Bhlsme ili Drone umire . Atman Krsne ne potice na ubijanje. To su sarno faze dualnosti uzrokai posljedice sva ke karrne.

    A . t m a . ~ . ne o ~ e ~ i t i uzrok ni posljed ica nijedne karrne. On je najuzviseniji - nirvikara Gospod koji ostaje uvijek isti i ne mijenjase . :. Postoji o ~ l i k a p r i ~ a g ? d ~ v a ~ j a iii modifikacije: radanje,

    Z l V O ~ : r a s ~ m l j e ~ a n j e nestajanje 1 unistenje. To su oblici transform a C l j ~ Nastajanje se dogada onda kad nicega nemaa kasnije O ~ t O J l Kad nesto postoji i onda toga nestane to se zove

    ~ m r t Radanje se dogada organskim bicima, a ne neorganskim .Ali~ r m nema i k a ~ i h org:ma, on se ne rada, kako onda mozenjetn Koga on ubija? On je neroden, vjecan. -

    U p ~ a v ~ kao sto n e ~ o odbacuje staru odjecu i odijeva novu,s t ~ o m k tijela o d ~ a c u j e jedno tijelo i uzima drugo. Tijelo je za

    ~ o e d m c a ono sto je o d j ~ ~ a za tijelo. Razumijes li pravu priroduatmana n e . ~ e s se Z ~ ~ O S t I t I . Sve oruzje kojekoristis moze stetiti

    ~ a ~ o m a t e n j ~ l n o m t I j ~ I ~ ali ne moze stetiti iitmanu koji se ne mijenja, Spoznaj to kao istmu i prestani biti malodusan.

    . Glavnaje duznost ratnika ostati na strani ispravnosti iunistitin e l ~ p ~ a v n o s t . Razmisli 0 svojoj velikoj sreci .Na ovome bojnompolju irnas zasluzne neprijatelje kao sto je Bhlsma i drug' . ,. tiBh-s bori 1. aJ ISrna ~ n o ~ e u pr?sl?sti s vlastitim uciteljem, svecenikom kojigaje. n a u . ~ l o svim ~ r r n j e C l m a borio se sa sarnim Parasuramom, kako bi, pnje s;.ega, l ~ p u n i o svoju duznost ratnika. A sada seti;kaokukavica, O j l S podici orufje protiv takva odvazna covjeka;Ratniksmatra da je ispunio svoju duznost kad pomaze dharmu unatoctoga sro se ne slaz e s ubijanjem. To je put napredovanja.

    Rijec vladavina - ksatra oznacava i tugu - dukhaa l . t ... . k .. . . l a nya~ e onaj O j ~ spasava ljude od tuge . Prilika kao ova voditi rat u imel s p r ~ V n o s t I a p ~ o t i v snaga neispravnosti, rijetko se p r U ~ c o v j e k ~ . n Sl b l a g ~ s l ? v l j e n kao r a t n ~ k da sudjelujesu ovoj borbiza isprav

    n o s t . ~ a m l s h ~ a m o ~ 0 ~ 1 ~ 0 ces zasluga stecisluzenjem svijetu, stos a ~ _ a l ~ a s pnhke ~ C l m t I Rat koji se vodidabi se utemeljio mir-sanu i b.lagostanje - sukhya na svijetu naziva se dharmayuddhaborba za l . ~ p r ~ ~ n o s t a to je upravo takva borba u kojoj Ispravnostmora pobijediti,

    . K a u r a ~ ~ nisu odustajali od grijeha, n e p r a v d e ~ i poroka. Vrijedah su stanje, napustali plemenite, ogovarali kreposne i vrijedali

    34 35

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    18/111

    samopotovanje dobrih. Bezbro jna su njihova nedjela S a ~ a je dosao trenutak kazne. Morat ce odgovarati za sve svoje zlocine. I ~ ~ -ravo u ovorn trenutku, ako se ponasas kao slabic, rum ugled svojihroditelja i brace, zapravo ugled cijele kaste ratnika .

    Ti zarnisljas kako je grijeh sudjelovati u ratu. To ~ e v e l ~ k a pogreka. Grijeh je zapravo izbjegavati. p r i l i ~ e da se u m ~ t e zh, atime se produljuje agonija cestitih. Odnce h se s ~ d a sVOJe d h a ~ -me izlafe se opasnosti da te stigne propast. Drfi se cvrsto s:oJed h ~ r m e pa te nece dotaknuti grijeh. Budi p o s t o j a n ~ uma, nemojpo-pustati ovim ili onim izazovima svijeta. Od 3 ..stiha o:og poglavlja Krt:t je u osam stihova govorio tome cilju vlastite dharrnea_ s v d h r m n i ~

    Covjek se treba baviti nekom aktivnoscu i ~ i t i postojanaunatoc sudbine, dobre ili 1 k To je Krt:ta s a v J e ~ ~ v a ? u s t l h ~ dok je 39. stih prijelazni jer nakon sto j rekao: ~ a s m o sam?sve znanje u obliku analiticke studije - es te b ~ l h l t ~ s ~ n k h y e _Krsna kaze da ce ga i dalje nastaviti poucavatl umlJeCima raz

    l u c i v ~ j a _ yogabuddhi ili buddhi yogu te trafi od njega da gapozomo slusa.

    Kad se intelektom, svjesno, odreknete zelje za plodovima svoga djelovanja, tada to postaje buddhiyoga k ~ to Krt:ta z o v ~ ..Intelekt mora biti prociscen i uvjezban. Inace Je.n ~ m o g u ~ e .odreclse vezanosti za plodove djelovanja i dalje obavljati stvan bilo kaoduznost ili kao posveeenost Bogu. Takav prociscen n t ~ l k t zovese yogabuddhi. Njegujte ga i tako cete se uz p o m ~ c ~ e g ~ o s l o ~ boditi okova karme. Zapravo, istinu govoreCi, pravi V ste iznad 1izvan kar me.

    Mozda cete reci da radije odustajete od karme nego da obavljate tesku disciplinu odricanja od plodova.. ~ i to ~ e nemoguceNe, karma je neizbjezna. Covjek mora b a ~ ~ a t l ovu ili onu karrnu .Toga se ne mozete ni na trenutak osloboditt kafe Krt:ta u trecempoglavlju Gite.

    Arjuna, svaka dufnost - karya ili aktivnost ~ a svoj p ~ e t a k i kraj. Ali karma bez zelja - niskamakarma nema pocetka m kraja. U tome je razlika. Kad se karma obavlja sa zelJom da se nesto

    36

    postigne, covjek mora patiti zbog gubitka, bola, cak i zbog kazne.Ali niskamakarma oslobada te svega toga .

    Zem li plodove karme, radat e ~ se ponovno, zahvacen tom zeljom, Napustis li tu zelju, slobodan si od okova radanja i umiranja.Provodenjem te vrste odricanja zavrsava tvoje ropstvo. Glavno jeustrajati do cilja, a cilj je djelovanje - karma a ne plodovi djelovanja - karmaphala. Znaj da je zelja za plodom pokazatelj nemira- rajoguna sto ti ne prilici, Mozda e ~ vise voljeti ostati neaktivan.No, to upucuje na inertnost, neznanje - tamoguna sto je cak losijeod nemira. Gospod je izdao cetiri zapovijedi. Prva je: Ucinil ,a ostale tri su: Nemoj uciniti l Prva upomo zahtijeva njegovanjesnage, a ostale tri traze da se izbjegavaju slabosti.

    Naravno, nije sarno Arjuna dobio takav savjet. Cijelo covjecanstvo ga treba. Arjuna je tek predstavnik covjecanstva. Oni kojiproucavaju Gitu moraju najprije nauciti tu lekciju - Gita je u prvom redu namijenjena svakom trazitelju, .

    Drugo to treba zapamtiti jest da se Gitii obraca covjeku a nepticama i zivotinjama, bogovima ili bozanstvima. Covjek nesto radi potican zeljom za plodovima. Ako ono to radi ne donosi plod,on to nece vie raditi. Zarada, dobitak, nagrada, rezultat - to ontrafi , Ali to se pravilo ne odnosi na one koj i uzimaju Gitu u ruke .kako bi pili nektar Gospodove poruke. Ne ceznu svi za tim nektarom. Ako ceznete, tada je jasno da zelite vjecnu radost, vjecnooslobodenje. Tada morate platiti visoku cijenu to jest odreci sezelje za plodovima svoga djelovanja i sve posvetiti Gospodovimlotosnim Stopalima.

    37

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    19/111

    Poglavlje

    Imate li na umu plodove svoga djelovanja, vjerojatno ce navas utjecati briga, zabrinutost i nemir. Mozete postaviti ovakvopitanje: ako se covjek mora odreci pl odova svoga rada, kako mozezivjeti? Ali zasto ta slabost srca, ta uzrujanost? Onaj tko je uvjeravao : Ja cu se svakako brinuti 0 tvojim svjetovnim i duhovnimpotrebama - yokaksemam vahiimy aham. , On ce yam dati svesto yam je potrebno i sve sto trebate. Sve sto morate uzeti u obzi rjest, je li yam vazan sretan zivot ili yam je vaznije oslobodenje o tciklusa radanja i umiranja. Sretan zivot traje sarno kratko vrijeme,radost oslobodenja je vjecna, trajna .

    Mnogi su komentatorivjezbali svoju inteligenciju ipisali razlicito 0 tim stvarima. Mnogi su rekli da se odricanjeod-plodovasavjetuje zato sto onaj koji nest o cini nema pravo ni .ovlastenjedazeli plodove.

    To je velika pogreska, Gospod je rekao u Giti: Odreci se plodova - mii phalesu , sto znaci da djelo donosi rezultate, ali onajkoji djelo izvrsava, ne srnije zeljeti rezultate i i ciniti nesto imajucirezultate na pameti . Da je Krsl)ina namjera b ila da kafe kako onajkoji djelo izvrsavanema pravo na plodove svoga djelovanja, onbi rekao : Djelo je beskorisno, ono nemasrnisla - nii phalesuZato, ako odustanete od djelovanja, povrijedit cete Gospodovu zapovijed. To ce biti ozbiljna pogreska.

    3938

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    20/111

    Ako covjekimapravobaviti sedjelovanjem,onimapravoinaplodove.Nitkotonemoze poricatii i odbiti nekomutopravo.Alionajkojidjeloizvrsimoze svojomvoljomiodlucnoscuodbitidananjegadjelujerezultat,bio onpovoljan i i nepovoljan.Giti:kazujekakotopostici: "Ciniineobazirisenaposljedice!"Zeljazarezultatomdjelovanjaznakje svojstvanemira.Neucinitinekodje10jer senemozetenjimeokoristitiznakje inertnosti.CinitidjeIa,znatidacerezultatslijediti,aipaknebitivezannitisebrinutizbogtoga,znakjesvojstvacisteuravnotezenosti- sattvaguna.Karmayogin kojijenaucio ovutajnu djelovanjakombiniranogsa zrtvovanjemp lodovarada , trebabiti uravnotezenvise odonogacijije urnvezan zasvijet. Jerinace, takav gaurnodvlaciuvezanostineprilike. Ovadjelasumoja,njihovisurezultatidjelomojihnastojanja,ja imampra vonanjih."Takvemisli vezuonogakojidjelo izvrsava,KrsQasavjetujedase trebauzdici iznadovevezanosti,dajesmirenauravnotez enostpravajoga.

    UdrugompoglavljuKrsnajenajedan opcinacinobjasniocetiriglavnaprincipa:princippotpunepredanosti- saraniigati. putznanja- siinkhya, stavjoge ipriroduonogakojiima uravnotezenurnipostojanjeumudrosti-sthitaprajna. Veesmogovorili0prvatriprincipa,asadacemo0cetvrtom.

    Dok jeKrsnapoucavaoArjunu0prirodiikarakteristikamaonogakojiimauravnotezenurnipostojanje umudrosti,Arjunagaje upitaoizamolio nesto nazvavsiga imenomKesava! Akadje Arjunaupotrijebiotoime,KrsQasenasmijesiojer je znaodajeArjunatadaspoznaonjegovubozanskost,Pitatesekakoje KrsQatoznao?5toznaciKesava?Rijecoznacujeonoga kojije Brahms,VisnuSiva,tojest trojstvo- trimiirti. KrsninommiloscuArjunajepostigaotajstupanj spoznaje.

    Kad je Arjunanazvao Krsnu Kesavom izamoliogada mukazepravekarakteristikecovjekapostoja naumudrosti,KrsQajeodgovorio: "Partha,takavcovje kjeoslobodensvihzelja,postojanaje znanja,svjestanjesarnoiitmana

    Postojedvaaspektatogaprocesa:odrecisesvihpoticajazeljauumu, toje negativanaspektprocesa.Usaditiuurnradost ,uvi

    40

    jek prisutnuradost,tojepozitivanasaspektjest ukloniti iz urn . pekttogaprocesa. Negativanprociscenom or .a sve ~ J ~ m e losegaikrivoga. NatakogajanjeIjetin: ~ j ~ ~ ~ ~ ~ ; e ~ a J a t l J e t ~ n u v e ~ n o s t i zaBoga.UzodstranjivanjekorovaneJ bna p O ~ 1 t l V a n je stupanjprocesa,alaizvlaceizpojavnog v ~ : ~ ~ v : : ~ ~ ~ ~ ~ J Z ~ d o : o l j s t v a 5tO i osjetiUrnje svezanjzeIja.Svedoksete '.IJetIn.aJe ~ ~ z a n o s t zaBoga.daceteuniStitiumovanjekoje. : ~ l J e nelskonJene,nemanadenapredovanja .Kadse tkanje k ~ : ~ i ~ t o z ~ p r e k a na p u ~ u d ~ h o v n o g stoostajeododjece?NistalU ddjecurazdvojj,nrtponit,Akad I' . je izra enodosnoveipotkezelJ'azeJeumanestanu nast . .ckojije postojanu m U d r o ~ t i _ s : h ~ t ~ ; ; a j ~ ~ ~ e urnuravnotezen,onaj

    Zatoje zeIja- kama toi d ;jediti.Radi to " ,0 Jest ~ o z:IJe,prvo stotrebapobig:Ijubaz .. c mje p o t r ~ b n ~ ~ o t nekiveliki rat,nitikoristitine n J ~ I anagovontezelJudanestane.Zeljenecenestatiiz~ ~ ; h a z ~ ? g J e d n o g a ilidrugoga.ZeIjepripadajupojavnomsvijetuk g ~ onoga5tO sevidi.Kadpostoji uvjerenjedasamja onaJ

    OJI VI I,aneono.5tose :idi, tadaseonaj kojije postojanauma~ j s ~ ~ : : ~ a v e z a n ~ s t l Na taJnacin onpobjedu jezelju.Promatrajte1eT ' uma I z v ~ n a NemojtesezaplestiunjegovodjelovanjeoJepravo znacenJeove discipline. .

    Sposobnostumaslicielektricnojstrujivisokogmotrapromat.rati izudaljenosti,nesmijeteje dirati. ~ a e ~ n J : d o ~ ~ e nee,pretvontceteseupepe T ~ I d . . umu d o.

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    21/111

    ju se u tri oblika: u duhovnom, to jest u patnjama koje nastaju zboguma - iidhyiitmika. materijalnom, to jest u patnjama koje nastajuzbog pet elemenata - iidhibhautika i bozanskom, u pa tnjama kojese ticupolubogova-iidhidaivika. Vrlo je dobro poznato da grijehdonosi zalost kaoposljedicu, a plemenita djela donose radost. Zatose i savjetuje da se izbjegava grijeh ida se cine dobra djela. Ali covjek kojije mudar, ne zna za bol tuge niti za uzbudenje radosti. Njega ne odbija jedno niti ga privlaci drugo. On se nece povuci predboli, niti ce trcati ususret zadovoljstvu. Sarno oni koji ne znaju zaiitmana veselit ce se tugovati kad ih zadesi radost tuga.

    Covjek ciji je urn uravnotezen, uvijek ce se baviti kontemplacijom prornisljanjem. Nazivaju ga i svetim covjekom koji jeduhovnom vjezbom postigao visi stupanj svijesti, covjekom kojikontrolira svoj urn te se ustolicio u sutnji - muni. Njegov jeintelektpostojan jer ga osjetila ne unistavaju, Ovdje treba nesto razumjeti.Za siidhanu je bitno pobijediti osjetila, ali to nije sve. Tako dugodok objektivni svijet i dalje privlaci urn, ne moze se postici potpunuspjeh. Zato rsua kaze: Arjuna, uspostavi nadzor nad osjetiIirna. Tada se neces bojati, jer ona postaju zmije kojima su izvadenizubi. Ali jos uvijek postoji opasnost od misli i poticaja koji vasodvlace prema vanjskom svijetu. Zelja nema granica. Nikad je nemozete zadovoljiti.

    Uzovl adava nje osjetila, treba uspostaviti i nadzor nad umom.To je znak covjeka oslobodenog svih zelja, covjeka koji je spoznao Boga a ne nerazumnog covjeka. Kamo takav nerazuman covjek stize? U propast i nikamo dalje.

    Put prema vrhu, visi stupanj duhovnog zivota je za covjekaslobodnog od zelja ; Ako je od ta dva ovladavanja urn pokoren, veeje i to dovoljno. Tada nije potrebno pobijediti vanjska osjetila. Akourn nije vezanza predmete, osjetila se nemaju za sto uhvatiti panestaju zbog neaktivnosti. I ljubav i rnrznja, obje nestaju i ne postoje vise. Veze s izvanjskimsvijetomse prekidaju,premda svijet josmoze djelovati na osjetila. Kako moze bilosto svjetovno donijetitugu iIiradost onomu koji je blagoslovljen svijescu 0 iitmanu ?

    Dok se sunce uzdize, zv ijezde blijede i postaju nevidljive. Tako nestaju tuga, neznanje i nemir dok sunce znanja izlazi.

    Covjek ima tri glavna instrumenta: urn, intelekt i osjetila. Kadoni djeluju skladno i medusobno suraduju, ostvaruje se 'uranjanjeu vrtlog svjetovnosti, u oslobodenje spoznajom iitmana. KrsQaje pretpostavljao da ce Arjuna biti znatizeljan ihtjetisaznati sto cese dogoditi kad jedno djeluje nadrugo . Zato je sam dao odgoVOT. Arjuna, kad urn skladno sudjeluje s osjetiIima, ulazis u vrtlogpromjena - samsiira. Kad je urn podlozan intelektu, stjeces saznanje 0 iitmanu. Jedan put vodi do svjetovnog ispunjenja, do krugaradanja i umiranja, samsiirapriipti a drugi do duhovne vezanosti,dtmaprdpti Intelekt mora odluciti, a urn mora provesti u djelo tako donesenu odluku. To je .ispravan postupak.

    Osjetila - indriya moraju biti potpuno unistena. To je glavnoobiljezje covjeka kojije mudar. I tako, dok svi dozivljavajunoc,takav covjek je budan . Dok su sva druga bica budna, on spava.Doslovno znacenje ovogajest daje noc zajedne ono, sto je dan zadruge. Ali to zvuci apsurdno. To bi znacilo da covjek koji je mudarspava danju, a budan je nocu

    Unutarnje znacenje ove izjave je vrlo duboko. Obicni ljudi subudni u onim stvarima koja se odnose na osjetila, a koja nastaju izovoga svijeta. Za njih je budno stanje briga koju imaju za svjetovna nastojanja. Ali mudrog covjeka ne zanimaju ove stvarl . Kad seradi 0 njima, da tako kazemo, oni spavaju. Sto znaci san? Znacisrecu koja je rezultat neaktivnosti osjetila. A budnost? Ona znaciuzivanje u osjetiIima i njegovanje osjetila. Kad obicni ljudi slijedeosjetila i njihove zahtjeve, muda r covjek spava. To se drugim rijecima moze reci i ovako: zaboravite li svijest 0 iitmanu ponovnocete uciniti istu pogresku i vratiti se na stupanj svijesti 0 tijelu. Sastajalista svijesti 0 iitmanu. padate na stupanj svijesti 0 tijelu.

    To se dogada obicnom covjeku. On spava na stupnju svijesti 0dtmanu a probudi se kad je na stupnju svijesti 0 tijelu. U slucajumudra covjeka, to je drukcije. On spava na stupnju svijesti 0 tijelu,a budan je na stupnju svijesti 0 iitmanu. On ni slucajno nece ucinitipogresku i probuditi se u pojavnom svijetu u kojem je obican covjek najvise budan. To unutarnje znacenje daleko je od doslovnogznacenja, koje bi, ako se uzme doslovce, nazvalo mudra covjekalopovom, nocnim cuvarom i njima slicnima, jer svi oni su budni

    42 43

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    22/111

    nocu, a spavaju danju. Sarno oni koji su zrtvovali svaki i najmanjitrag zelje te postali tek Bozji instrumenti, mogu postici mir. KrsI)azavrsava opis mudra covjeka, postojana urna, naglasavajuci odustajanje od svih zelja.

    Covjeka koji se zalosti na bojnom polju zivota, zbunjen njegovim privlacnostima i zabavarna, ne znajuci karno da se okrene, kojim putem da pode, Bog Madhava je poucavao sankhya yogu. IIpoglavlje). Ostala poglavlja su u obliku komentara 0 ucenju u tompoglavlju. "Arjuna, pripremi se da napustis urn i uronis u vlastitoSebstvo. Povuci urn iz ovih pet elemenata, to jest kategorija - zvuka, dodira, oblika, okusa i mirisa. Tada postajes covjekom koji jespoznao Boga.", rekao je Krsna. U II. poglavlju opsirnoje govorioo principu iitmana - iumatattva jednostavnim, lako razumljivimstilom (11. - 38. stih).

    Tada je od 39 .-75. stiha poucavao 0 stajalistu ispravnog djelovanja koje je bitno za spoznaju Boga, a to se stajaliste temeljinajogi djelovanja - karmayoga koja i sama postoji u ravnovjesju_samathabuddhi, propisanom vee i prije .

    oglavlje

    U sedamnaest stihova, od 56. - 72 stiha, KrsI)a je opisao uII. poglavlju obiljefja covjeka koji je spoznao Boga i savrsenstvotoga s t ~ p n j a a d ~ je govorio 0 vaznosti karme, rekavsi da je samutemeljio duhovni put spoznaje -jniiiiayoga za pripadnike filozofskog sustava sankhya, a put djelovanja za jogine kao nacin postizanja oslobodenja.

    Svi se moraju pokoriti zahtjevima prirode i baviti se nekimdjelovanjem. To je neizbjezno. St oga je KrsI)a rekao: "Radi onosto tvoja .ob.aveznaduznost - kartavya karma. Baviti se djelo

    v ~ n e m bol e Je nego ne djelovati. Ako odustanete od djelovanja,zivot postaje tezak, cak nemoguc.

    "Djela koja ne vefu svojim posljedicarna odnose sena obrede p r i n ~ s e n j a zrtve. Sva ostala stvaraju vezanosti. Stoga, Arjuna,odustani od vezanosti i sve sto cinis neka bude Zrtva posvecena? o ~ p o d ~ . ~ ~ s I a e g ~ v o r i o Arjuni 0 porijeklu djelovanja, 0 korijeruma lZ kojih nikne 1 raste sklonost da se nesto radio Poucavaoaje tako jasno daje Arjunino srce bilo doista dimuto. Vede potjecu od Boga. Iz Veda se siri djelovanje. Iz djelovanja je poteklo

    z ~ v o v a n je Bogu, a iz njega je nastala kisa, Iz kise je izrasla hrana,a lZ hrane su rodena sva bica. To je ciklus koji treba prihvatiti ipostovati.

    1 s ~ n k h y a ~ t v je filozofski izri( aj iskustva nevezanosti, toje kontinuitetsvijesti kad ~ o v J e k stalno dozivljava odvojenost od svojih djela

    45

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    23/111

    Razmisli 0 tome, Arjuna, ja nemam potrebe ni za kakvim djelovanjem, ni ujednom od sva tri svijeta. Nitko me na to ne prisiljava.Ipak se uvijek necimbavim. Razmisli Ako od toga odustanem, svijeta vise nece biti. Cvrsto vjeruj u iitmana. tada posveti sva svojadjela meni, bez f elje za njihovim plodovima, bez egoizma i osjecaja za pripadnost ili oholost, vodi tu bitku " - rekao je Krsna,

    Ako se kotac Bozje kreacije mora okretati bez zastoja, svatko treba nastaviti svojim djelovanjem. Bez obzira na to tko je on,nitko to ne moze izbjeci. Cak i onaj tko je postigao najuzvisenijeznanje, mora se pokoravati tom pravilu. Jesti i piti, udisati i izdisati- i to je karma. Tko moze postojati bez toga?

    Svijet i zajednica pruzaju yam razna dobrocinstva, zato suneke vase aktivnosti njihova zasluga. Ovo vrhovno blazenstvo brahmiinda ovaj svijet - visva doistaje golema radionica.Svakoljudsko bice dio jete organizacije. Svakomu je dodijeljena zadacau skladu s njegovom strukturom i on mora naci svoje ispunjenje uobavljaju toga posebnog rada . Kakav je god posao covjeku dodijeljen, on ga mora obavljati kao svoju frtvenu ponudu Bogu. Nemani jedne sicusne stvari u univerzumu koja nije ukljucena u tuve-liku zadacu, Biljka i insekt, kamen i drvo, vjetar i kisa, vrucina ihladnoca - kad svaki od nabrojenih ne bi obavljao svoju zadacu poplanu, svijet ne bi mogao postojati. Sunce i Mjesec obav ljaju svoje uobicajene zadace, Vjetar i vatra moraju.ispunitisvoje duznostibez oklijevanja. Kad bi Zemlja i Sunce odbili obavlja tidodijel jeneim duznosti, bi se dogodilo sa svijetom? St oga nema nikoga tkose rodio bez karme, a 'ima tijelo. Samo kad svatko bude obavljaosvoju zadacu bez pogreske i pazljivo, kotac ce se okretati brze ibez zapreka. . . ' .

    Mozda se cudite zasro oni koji su oslobodeni ciklusa radanja iumiranja moraju i dalje djelovati. Ne sarno vas, nego i.mnoge druge moze zbunjivatita cinjenica.Ljudi obicno slijede.primjer onihkoji se nalaze na visern stupnju. Njihova djela su osnova dharmeza sve Kad bi mudraci bili neaktivni kako bi se obicni smrtnicimogli spasiti? Oni nemaju svojega vodu pa bi se izgubili na lagodnom putu osjetilnih zadovoljstava. Duznost mudrih jest njegovationo je ispravno i obavljati topred drugima kako bi i oni bili. . ;46

    potaknuti da ih slijede, privuceni nadom da ce postati jednako tako zadovoljni kao i oni. Mudri moraju raditi i dopustiti da se radi,moraju se brinuti i to pokazati drugima, kako bi i druge privoljelida slijede njihov primjer.

    "Arjuna, pazi na jednu cinjenicu Kolika je u ovom trenutkutemperatura tvoga tijela? Pretpostavimo da je 37 C Koji je razlog tome? To je zato jer Sunce podnosi mnogo milijuna puta visutemperaturu na toj udaljenosti. No kad bi Sunce pornislilo da ceodustati od sve te vrucine i ohladiti se, bi se dogodilos covjecanstvom? Kad bih i ja odustao od djelovanja, zamislikakva bibila sudbina ovegoleme radionice svijeta koja se odrzava u univerzumu i uz pomoc njega? Zbog toga se bavim djelovanjem, zapamtito, a ne zato da bih od toga imao koristi ili neke dobrobiti, i i dabih ubrao neke plodove.

    Gotovo je svatko na svijetu vezan zakonom karme. Ali ljudisu toIiko uronjeni u neznanje da nisu svjesni vlastita moralnog niintelektualnog statusa, niti tajni Ihskriva karma Takve osobemogu se spasiti jedino tako da ih nadahnu primjeri veIikih. Zatomudrac mor a djelovati, kako bi odstranio Iijenost i zabludu obicnih ljudi. Stoga se svi, bez iznimke moraju pokoriti prav ilima karme."

    Ostaje Ii avion u zraku, prijeteci tako zemlji ispodsebe? Onikoji su stekIi p ravo putovati u njemu, ne mogu poletjeti prema njemu, niti uci u njega. Zato se avion mora spustiti tamogdje su se tiljudi okupili prijasnjim dogovorom, kako bi takve uzeo sa sobom,a tada ce se s njima vinuti visoko put neba. Slicno tomu ; premdamudrac nema felje ni sklonosti da obavlja karmuvon se spusta upodrucje djelovan ja i pomaze onima koji ne bi ispravno iskoristiIisvoje nadarenosti. Cak su i slavne licnosti poput Janake izvrsava lidjela ispravnosti, imajuci to na umu. I Aspavati je radio isto da ostale spasi ?d puste Iijenosti I:zla.

    Tada, kao odgovor na drugo pitanje ga je Arjuna postavio,Krsna je rekao: "Zelja je temeljni uzrok svega zla." te je opsirnoopisao njezinu prirodu, uzroki Iijek protiv nje. Onaj tko je vezanpogresnom idejom da je sarno ovo tijelo i nista vise - dehdtma-

    47

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    24/111

    buddhi ne moze se nikad nadati da ce pobijediti kannu. Moratebiti svjesni da ste sam Bog i nista drugo - brahmiitmabuddhikako biste bili sigurni u pobjedu. Sva svoja djela obavljajte u duhuposvecenosti Gospodu, a univerzum poistovjetite s likom Visnua,toga univerzalnoga Transcendenta.

    U ovom su poglavlju objasnjene tri vazne stvari:1. Svatko mora obavljati kannu jer ako to ne cini, svijetce propasti.2. Djela velikih ljudi uzor su koji ostali moraju slijediti.3. Gotovo svi na svijetu vezani su obvezom djelovanja .Krsna je dobrostivo prisilio Arjunu da upija te lekcije . Neza

    dovoljan njegovom reakcijom, rekao mu je da je mudrost - jftiinakrajnji cilj i dostignuce kanne. Mudrost je imetak stecen covjekovim naporom da proeisti urn i zavrijedi Bozju milost. Mudrost neosigurava sarno blazenstvo vee je ona i sama izvor blazenstva.Tako je Krst:la vodio Arjunu na put mudrosti -jftiinamiirga.

    Ova tema nastavlja se do petog poglavlja. Duhovni put spoznaje - jftiinayoga sjaji kao vrijedan dragulj u ucenju svetog tekstaBhagavadgite. Krsnaje izjavio: "Nista nije tako sveto kao mudrost - nahi jftiinena sa drsam pavitram iha vidyate . Cak i kasnije,u VII. poglavlju, rekao je : "Mislim da je mudrac slican meni."Savrsenstvo duhovnog puta spoznaje slicno se velica i u mnogimdrugim kontekstima kao i u Giti .

    Stoga se vjeruje da je duhovni put spoznaje najplodonosnija od svih siidhanii. Sve siistre nalaze svoje ispunjenje jedino umudrosti. Meditacija je tek kontemplacija 0 utjelovljenju mudrosti_jftiinasvarupa sto je covjekova prava priroda. Sve je u varna,vi ste u svemu. Morate ovo uvjerenje ucvrstiti u svojoj svijestimetodom analize, razlucivanjem i intelektualnim istrafivanj em. Izsvijesti odvojite i odmaknite poticaje koji aktiviraju urn i inteligenciju. Oni nemaju nikakve veze s iitmanom sto vi doista jeste.Atmana se ne tice nikakva stvar ni pojava. Cak i kad bi osjetila, urni intelekt bili neaktivni, ta neaktivnost ne bi djelovala na atmana.Tajna mudrosti jest spoznati iitmana kao sci na koju nista ne utjecei koja nije nicim vezana.

    Svako vase pojedino djelo mora u pozadini imati mudrost. Tabozanska svijest vodit ce vas i navanjskom - pravrttimiirga i naunutarnjem putu - nivrttimiirga . Ona nece sprjecavati djelo, vee cemu dati svrhu i znacenje, izgradivat ce vjeru i moral, povest ce covjeka u kraljevstvo izbavljenja dok se odrice plodova djelovanja, ane sarnoga djelovanja.

    Mudrost je ravna cesta za postizanje oslobodenja. Zato se kaze da je to najsvetija cesta, Naravno, iz toga slijedi da je neznanjeuistinu vrijedno prijezira. "Vidjeti univerzalnou iridividualnom, aindividualno u univerzalnom, to je sci mudrosti", rekao je Krsna,Sva tijela - ksetra znaju sarno jednoga znalca tijela - ksetrajna. Atko je to? Atman to jest vi sami, vase vlastito Sebstvo. Kad to spoznate, postajete znalac - jiiiinin. Stoga znajte da je iitman najuzvisenije Sebstvo, paramiitman Stvoritelj, univerzalna Dub to jemudrost - vijiiiina . Krst la koji je sveznajuci, poceo je poucavatiArjunu tu jogu, kako bi otklonio sve sumnje iz njegova uma .

    "Arjuna, poucavao sam Suryu ovaj sveti duhovni put spoznajejii n yog o Nakon toga to se znanje prenosilo od jednoga narasta

    ja do drugog, do Manua i Iksvake, a od njih su to naucili kraljevskimudraci - rajarsi. Tada se ono izgubilo negdje usvijetu. Tajogakoja oduvijek postoji morala se ponovno uspostaviti, zato samjamorao doci."

    Nece yam promaknuti proturjecnost da je joga opisana kaovjecna i izjava daje ipak bila izgubljena. Naravno, to nijebesrnislena izjava. Kaze se da je neunistivo bilo unisteno, Joga se nazivaneunistivom - avyaya iz dva razloga. Njezin su izvor ede koje suvjecne. Ta je joga bila zaboravljena, tojest nestala je izgubila seiz vida, propala je jerje proslo mnogo vremena, zanemarival isu jei krivo koristili. Ta izjava znaci upravo to i ,nista vise. O ivjeti .tujogu znaci ponovno je koristiti, a ne ponovno je stvoriti.Fraza "izgubljena iz_vida" ukazuje na znacenje u kojem se rijee "propala"koristi u opcem smislu. Tako to morate tumaciti, jer Gospod nikadnece savjetovati nesto sto ce pretrpjeti "unistenje".

    Aluzija na Suryu takoder zasluzuje objaSnjenje. Ljudi u Indijiblisko su povezani s bogom Sunca. Junaci Indije, ratnici, ad samog

    8 49

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    25/111

    su pocetka bili vezani uz njega. Cak iza obicne ljude, muskarcei zene, Surya je tako svet da je uzdignut na polozaj velikog ucitelja. Indijski sveti tekstovi i legende nikomu nisu dali takav statusvelicanstvenosti kao Suryji . On zauzima jedinstveno mjesto. Zaeijeli svijet Sunee je vidljiva manifestaeija Gospoda, izvor vrernena. Surya je otae vrernena - kala tako siistre kazu. Sunee ogranicava i regulira broj godina svakoga covjeka. Svakog dana ono narnsmanjuje djelic dodijeljenog vremena. Zato je ono vrhovni arbitar,stvaratelj covjekove sudbine. Zeli li to netko ili ne, svako djelo izvedeno je po zastitom Sunea i posveceno njemu.

    Prornislite sada malo 0 sluzenju sto ga uncecini svijetu. Tomozetedofivjeti svakodnevno, svi ste tornu svjedoei. Sunee je izvor svega zivota, svih biljaka i zivotinja na ovorn planetu. Beznjegovih zraka, Zemlja bi bila napustena pustinja. Ono utjece naisparavanje vode iz mora i jezera i nastanak oblaka, a iz njih zalijeva ljetinu. Onouvijek rasprsuje svoje zrake na sve jednako.

    Snrya, Sunee, odrice se posljedica svojih djela, ono je velikijogin, ne misli na vlastitu slavu i odmor. Izvrsava svoju duznostbez pomisli na nagradu. Ponizno je i nepokolebljivo u tome sto cini. Sluzenje koje ono obavlja, nitko drugi nemoze obaviti. Srecakoju ono donosi nesto je sto nitko drugi ne moze pruziti. Ali Suneenema nikakvih pretenzija da bude oholo, krece se ne obaziruci sena posljedice svoje energetske misije sluzenja.

    Zarnislite strpljivost kojom Sunee podnosisvu onu strasnuvrucinu, a sve to zbog svijeta i covjecanstva, Suneeje zasluzn o stoje ljudsko tijelo toplo i sto rnu je ugodno. avo materijalno tijelotako je punoenergije i inteligencije zbog sunceveenergije kojuupija.KadbiSunce za trenutak bilo nedjelotvorno, svijet bi nestaou plamenu: No umjesto toga, ono odrzava svijet. Zna da mu je tomisija, svrha, aline osjeca to kao sluzenje,

    Jedino u djelovanju koje je vasa prava priroda, mozete bitismioni. Ako nesto obavljate sarno kao preuzetu dufnost, otkrit eete da je tesko boriti se s brigama i nevoljama. Preuzeta karma senaziva asahajakarma. To je djelovanje koje covjek preuzirna oddrugih. Karma kojaje izraz vlastita Sebstva urodenaje karma - sa-

    50

    hajakarma. Urodena karma lako ce se obavljati, a preuzeta karmabit ce yam teret, izazva t ce u varna oholost osjecaj da ste vi tajkoji djelo izvrsava. Zato ce rezultirati iscrpljenosdu ili odusevljenjem, gnusanjern ili ponosorn.

    Mislite na ovo: kadje covjeku dobro, nitko ne pita za njegovozdravlje. Ali ako ga svlad a bolest tuga, svi cepitati zasto mu seto dogodilo, te ga zasuti brojnirn pitanjima punima zabrinutosti.Cemu ta zabrinutost? Covjek je u svojoj srZi sretan i zdrav. On jepo svojoj urodenoj prirodi radostan. Zato se nitko ne cudi niti zab rinjava kadje sretan i zdrav. Zalost i tuga strani su njegovu izgledui rezultat su zablude koja je obuzela njegovu prirodu. Zato se ljudibrinu i pokusavaju otkriti zasto ga je obuzela takva zabluda.

    d Sunea mozerno nauciti da nam nista ne smije biti tesko,da se ne trebamo pretjerano odusevljavati, da ne smijemo osjecatinesklonost prema drugima niti se srnijemo hvalisati. Zadaca Suneanije nesto narnetnuto izvana i prihvaceno na silu. Zato se ta zadacaobavlja sustavno i bezzastoja Sunee takoder opominje covjecanstvo da potpuno i plodonosno iskoristi vrijeme koje mu ono stvarai dodjeljuje, ne sarno zato da bi se zivjelo udobno i sigurno, veernoralnirn i dostojanstvenim zivotom, vrijednim covjekove sudbine. Sada mozete shvatiti zasto je Gospod najprije Sunee poucavaoo Giti. Sunee je velik jogin koji djeluje bez zelje za plodovimasvoga rada.

    Krsna sada Arjunu poucava ovom vjecnom svetom tekstuGite Arjunu koji je predstavnik covjeka naprekretniei. On ga jeodabrao jer ima iste te vrsnoce kao I: unce..Razmislite 0 tome natrenutak. Da Arjuna nije bio instrument.obdarenjajcvlm vrlinama isjajem, KrsQa ga ne bi odabr ao da primi .ucenje Gite. Gospod necedavati darove onirna koji ih ne zasluzuju. Arjuna je imao osobinekoje su bile potrebne da se primi to ucenje i zato je bio odabran.

    51

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    26/111

    Poglavlje

    Kad dharma koja je propisana pocne nestajati, ja se utjelovljujem u liku covjeka - nariikiira dolazim iz bezoblicnog stanja- niriikiira kako bih ozivio i zastitio dharmu te spasio dobre odstraha. , rekao je Krsna. Ta izjava moze izazvat i neke sumnje.Moz da cete se pitati: nece i obicni ljudi zakljuciti da je dharma nestopodlozno slabljenju i propadanju? Nece i oni dharmu proglasitinecim sto nije vjecno ni istinito?

    No shvatit cete vaznost zadace zastite dharme sarno ako uzmete u obzir njezino podrijetlo i namjenu. Bog je stvorio ovaj svijet- j g t po vlastitoj volji, odredio je razna pravila za njegovo odrzavanje i nesmetano vodenje. Za svako bice postoje pravila ispravnaponasanja, Ta se pravila zovu dharma.

    Rijec dharma izvodi se iz korijena dhr sto znaci nositi nasebi . Dharma je ono sto se nosi. Zemlja - desa Gospodovo tijelo- deha zasticeno je dharmom koju nosi. Ona mu takoder daje radost i ljepotu. To je pitiimbara sveti ukras Indije. Ona cuva i casti dostojanstvo, stiti protiv hl adnoce i daje car zivotu.Dharma cuvasamopostovanje ove zemlje. Kao sto odjeca stiti dostojanstvo osobe koja je nosi, tako je dharma mjera covjekova dostojanstva.

    Ne sarno ova zemlja, vee i svaki najmanji predmet na ovomsvijetu, ima vlastitu posebnu dharmu i i jedinstvenu duznost i svo

    9 pitiimbara - dos\. onaj koji nosi futu odjecu; jedno od Visl:lUovih imena

    52 53

  • 5/27/2018 Sai Baba - O Bhagavadgiti

    27/111

    ju prirodu. Svatko ima svoju izrazitu odjecu. Dharma vlada grupama i pojedincima. Pogledajte pet elemenata, komponente stvorenoga svijeta - prapaiica Voda ima pokretljivost hladnocu, to jenjezina dharma. Spaljivanje i svjetlostje dharma vatre . Svaki odpet elemenata ima svoju posebnu dharmu. Covjecnost za covjeka,animalnost za zivotinju - to ih cuva da ne propadnu . Kako bi vatramogla biti vatra kad ne bi imala snagu spaljivanja i svjetla? Onamora manifestirati svoju dharmu da bi bila ono sto jest. Ako toizgubi, postaje obican komad ugljena.

    Slicno tornu, i covjek ima neke prirodne osobine koje su muveoma bitne. To su razne sposobnosti. On se moze nazivati covjekom sarno dok ima te osobine. Ako se one izgube, on nije viSe covjek. Da bi se te osobine i sposobnosti sacuvale, postavljena su nekapravila ponasanja i nacin razmisljanja. Dharma nece oslabjeti akose zadrzi dobro vladanje -iiciira i neprestano samoispitivanje - viciira. Dharma se ne unosi odnekud izvana nitise moze nekamomaknuti. To je vasa prava priroda, vasa osobitost. To je ono storazlikuje covjeka od zivotinje Kako provoditi dharmu ? Tako dabudete ono sto jeste. Ako popustite diktatima uma i odmaknete seod svoje dharme, tada nastaje neispravnost - adharma.

    Iskonska ili prirodna dharma s vremenom je bila nadvladana.Klonuli su oni koji su je pomagali, ohrabrivali i radovali se zbogdharme. Zato se kale da je ta dharma bila 'unistena' premda jeonanesto sto se ne moze unistiti. To se.moze usporediti s travomkoja se prosirila usjevom. Dakle, 'uspostavljanje dharme' je sarnoplijevljenje polja. Sada, u ovom zeljeznom dobu kaliyuge i h r-ma je postal a tek obicna rijec, No ona nije sarno magicna manipulacija rijecima. To yam mora biti jasno. Ono sto treba govoriti jeistina, ono sto se mora uciniti je dharma.

    "Govori istinu, djeluj ispravno - satyam vada dharmam cara - to je zov upanisada, riznice indijske kulture. Danas je toslavno ucenje zaboravl jeno.c ak je potpuno iskrivljeno. Ono danasglasi: "Govori da djelujes ispravno - dharmam vada - tako sedanas zivi. To je prvi korak u slabljenju dharme, taj pad s djelana rijeci i vjerovanje da je nesto ucinjeno a sarno je recenol To jezapravo neispravno, to je adharma.

    54

    Ali ono sto se ne primjenjuje, nema ni snagu. Krokodilova snaga ovisi 0 vodi u kojoj se on nalazi. Snaga dharme ovisi 0 njezinuprovodenju. Ona postaje slaba ako se ne provodi djelovanjem, akoje bacena u pustinju rijeci, Istinaje stvar govora. Ona dobiva snagukad se provodi u djelo rijecima, Teske ju je provoditi djelom. Rijecsnaga ovdje ima dva znacenja: animalnu snagu i snagu dharme.Bhlma je posjedovao fizicku snagu, ali buduci da je njegov stariji brat Dharmaja bio uz njega, Bhimina je snaga postala snagadharme. Braca Pandave bili su spaseni jer su prianjali uz snagudharme. Ali uza sve to, bili su porazeni odmah na sarnom pocetku.Bez Dharmaje bili bi lak zalogaj svojim protivnicima, bez obzirana njihove sposobnosti. Razmislite malo 0 tome Kako to da suKaurave bili unisteni unatoc svojoj mnogo vecoj spretnosti? Jernisu imali snagu ispravnosti. Sve na sto su se mogli oslanjati, bilaje puka zivotinjska snaga. Onoga dana kad su Dharmaja i Bhima,koji su posjedovali snagu ispravnosti, otisli u sumu, neispravnostje prod rla u zemlju Kaurava.

    Dakle, dharma kojaje bila protjerana u sumu, mora biti vracena u sela i gradove, kako bi se ponovno utemeljilo obilje, napredaki mir na svijetu. Iz vremena kad je vladala adharma svijet je morao uci u dobadharme . Kad uzgajate usjeve, potrebna je posebnasnaga. Ali dopustite li da izraste korov i divlja trava, za to yam netreba nikakva snaga. Dragocjena zetva urodene dharme mora senjegovati vrlo brizno i pomno. Kad se ispravnost provodi, neispravnost nestaje sarna od sebe. Nije potreban nikakav poseban naporda se ona ukloni. Zato u ovom kontekstu ponovno uvodenje dharme - dharmasthiipana, znaci povecati primjenu dharme.

    Sto znaci kad ljudi kazu: "Sunce je zaslo"? Sarno to da ononama vise nije vidljivo. Jednako tako, sarno zato sto dharma nijeocita, ne mozete reci da ona vise ne postoji. Kako ona moze nestati? Ako je nestala, to znaci da nije bilo ni istine ni dharme. Buducida je povezana s istinom, ona je neunis