sri rudra prasna prijevod

Download Sri Rudra Prasna Prijevod

Post on 05-Jul-2015

131 views

Category:

Documents

12 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

prijevod, gramatika i etimoloka analiza s komentarima

r-rudra-prana

Dorino Manzin

1. ANUVKA

o namo bhagavate rudrya O, naklon Gospodu Rudri. o = o (sveti slog) namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas bhagavate (D, jd, bhaga (m) bhaj1 (gl) -vat (suf)Imenica namas stoji ispred zvunog glasa, pa nama prelazi u namo.

m) = Bogu, Gospodu > (osn) bhagavatsrea, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, oboavati, uivati sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u znaenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodina rije"

rudrya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica opeg znaenja (m, s) 1. namas te rudra-manyava utota iave nama namas te astu dhanvane bhubhym uta te nama Naklon Tebi, i Rudrinu bijesu i strijeli naklon. Naklon Tebi neka bude, luku i (objema) Tvojim rukama naklon. namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) tiOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inae: tubhyam.

Imenica namas stoji ispred zvunog glasa, pa nama prelazi u namo.

1

Imenica manyu znai ponajprije misao, duh, svijest, miljenje; a potom i ud, strast, narav, temperament, gnjev, bijes, ljutnja, srdba Oblik manyave je u dativu jednine, ali zbog glasovnih promjena (sandhi ) zavrno -e prelazi u -a.

rudra-manyave (D, jd, m) = Rudrinu bijesu > (osn) rudra-manyu (TP) rudra (m) Rudra, dosl. 'Onaj koji plae, vie' rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica opeg znaenja (m, s) manyu (m) misao, duh, svijest, miljenje man4,8 (s) misliti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica opeg znaenja (m)

utota () = i to i to, i jedno i drugo

estica uta ima znaenje priloga 'takoer', odnosno veznika 'i'. Oblik utota je udvojeni oblik (uta+uta = utota), a odgovara engleskoj konstrukciji both and.

iave (D, jd, ) = strijeli > (osn) iu

Imenica iu moe biti i mukog i enskog roda.

astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude as2 (gl) biti dhanvane (D, jd, s) = luku > (osn) dhanvanImenica dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s).

bhubhym (D, dv, m) = (objema) rukama > (osn) bhu bah1 (gl) rastiImenica bhu odnosi se na cijelu ruku od ramena do prstiju.

uta () = takoer, i te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) tiOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inae: tava.

2

2. y ta iu ivatam iva babhva te dhanu iv aravy y tava tay no rudra maya Ta Tvoja strijela postade najpovoljnija (i) lk Tvoj povoljan, (i) paljba Tvojih strijela (postade) povoljna. Njome nas usrei, (o) Rudro. y (odn z, N, jd, ) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) tiOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inae: tava.

ius (N, jd, ) = strijela > (osn) iu ivatam (pr, N, iva (pr, m) -tama (suf) - (suf)

Imenica iu moe biti i mukog i enskog roda.

jd, ) = najblaa, najpovoljnija, najbolja > (osn) ivatamaiva, blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva sekundarni sufiks za tvorbu imenica enskog roda

Pridjev iva znai 'blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran' i najvjerojatnije dolazi od glagola 2 'lei, osloniti se, odmoriti se, zaspati', dok po drugima dolazi od glagola 1 'natei, bubriti, rasti'.

ivam (pr, N, jd, s) = blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan > (osn) iva babhva (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = bio je, postao je > (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se bh1Glagol bh1 ima nepravilne oblike u redupliciranom perfektu.

dhanus (N, jd, s) = lk > (osn) dhanus iv (pr, N, jd, ) = blaga, umilostivljena, povoljna, dobrohotna > (osn) ivaImenica aravy zapravo je gerundiv (u enskom rodu) glagola 9 'razbiti, slomiti', pa doslovno znai 'ona koja treba unititi'.

aravy (N, jd, ) = kia strijela, streliarska paljba > (osn) aravy

tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti tay (z, I, jd, ) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

3

nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = jaOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inae: asmn.

rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica opeg znaenja (m, s) maya (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = smiluj se, oprosti, obraduj, razveseli, usrei m6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usreiti

Glagol m6,10 treba razlikovati od glagola md9 'stisnuti, razbiti, udariti, unititi, ubiti'.

3. y te rudra iv tanr aghor appakin tay nas tanuv antamay giriantbhicka Taj Tvoj lik (je) povoljan, blag (i) bezgrean, (o) Rudro. Tim nas blagim likom prosvijetli, (o) Girianto. y (odn z, N, jd, ) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) tiOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inae: tava.

rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica opeg znaenja (m, s) iv (pr, N, jd, ) = blaga, umilostivljena, povoljna, dobrohotna > (osn) ivaImenica tan () 'tijelo, lik, oblik' kolateralni je oblik istoznanice tanu (), te dolazi od glagola tan8 'istezati, natezati, protezati', te ponajprije ima znaenje pridjeva 'tanahan, suptilan, fin, delikatan'.

tans (N, jd, ) = tijelo, lik, oblik > (osn) tan

aghors (pr, N, jd, ) = blaga, mila, fina, krasna > (osn) a-ghora a(prf) izraava se negacija; ispred samoglasnika -an ghora (pr) straan, strahovit, grozan, uasan ghur6 (gl) ridati, jecati, plakati od straha

4

appakin (pr, N, jd, ) = ona koja izgleda bezgreno > (osn) appakin appa (pr) bezgrean, ist, krepostan a(prf) izraava se negacija; ispred samoglasnika -an ppa (s) grijeh, zlodjelo, zla kob, zloin -kin (pr) onaj koji sjaji, koji izgleda, koji se ini k1 (gl) pojaviti se, sjati, svijetliti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji oznauju posjedovanje osobina osnovne (ishodine) rijei tay (z, I, jd, ) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = jaOvo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglaeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inae: asmn.

tanuv (I, jd, ) = (s) tijelom, likom, oblikom > (osn) tan antamay (I, jd, ) = (s) mirnom, umirenom, blagom > (osn) antamay anta (ptg) miran, umiren, smiren am4 (gl) mirovati, zavriti, okonati, umiriti se -maya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u znaenju 'koji se sastoji od' - (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica enskog roda girianta (V, jd, giri (m) anta (ptg) 2 (gl)

m) = (o) Girianto > (osn) giriantaplanina, brdo, uzvisina, stijena, kamen onaj koji je (negdje) zaspao, koji (negdje) prebiva lei, spavati, zaspati

Imenica giri povezana je s pridjevom guru 'teak', koja kao imenica znai 'uitelj'. Imenica girianta znai 'onaj koji prebiva na planini'. Javlja se i u oblicima giria ili giriaya. Jedno je od imena boga ive, a odnosi se na planinski vrh Kailash (sanskrt: kaila-parvata; tibetski: kangrinboq ) na Himalaji (na Tibetu (danas dio NR Kine)). Taj se vrh nalazi u blizini izvora nekoliko svetih rijeka i jezera, i smatra se ivinim prebivalitem.

Oblik abhickas je imperfekt intenziva! U sandhiju zavrno -s prelazi u -, pa se esto izgovara (i pie: hi).

abhickas (gl, 2.l, jd, Prs, impf, int) = prosvjetljivae, rasvjetljavae abhik1 (gl) prosvijetliti, rasvjetljavae, obasjati abhi (prj) do, pre-, k k1 (gl) pojaviti se, sjati, svijetliti

5

4. ym iu girianta haste bibhary astave iv giritra t kuru m his purua jagat Tu strijelu koju nosi u ruci da bi ju ispalio, (o) Girianto, uini ju blagotvornom, (o) zatitnie planina. Ne zatuci ljudski svjet. ym (odn z, Ak, jd, ) = onu koju yad (odn z) koji ium (Ak, jd, ) = strijelu > (osn) iu girianta (V, jd, m) = (o) Girianto > (osn) girianta haste (L, jd, m) = u ruci > (osn) hasta bibhari (gl, 2.l, jd, Prs, prez, ind) = nosi, podnosi bh1,3 (gl) nositi, podnositi astave (inf) = baciti (se), ispaliti, odapeti as4 (gl) baciti (se), ispaliti, odapeti Oblik astave je vedski infinitiv. ivm (pr, Ak, jd, ) = blagu, umilostivljenu, povoljnu, dobrohotnu > (osn) iva giritra (V, jd, m) giri (m) -tra (suf) trai1 (gl) = (o) zatitnie planina > (osn) giritra planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen onaj koji titi, uva spasiti, uvati, tititi, braniti, njegovati, batiniti

tm (z, Ak, jd, ) = nju, tu tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono kuru (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = ini, uini k8 (gl) initi m () = ne, nemoj hiss (gl, 2.l, jd, Prs, imp, dzd) = poeli udariti, ubiti, udari, ubij, zatuci his (gl, dzd) eljeti udariti, eljeti ubiti, eljeti ozlijediti, zatui han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, unititi

Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izraava elja, namjera ili to da ono to glagol izraava tek to se nije dogodilo.

6

puruam (Ak, jd, m) = puruu, osobu, ovjeka > (osn) purua jagat (Ak, jd, s) = svemir > (osn) jagat (gl) ii (imenica jagat nastaje reduplikacijom glagola gam) gam1 5. ivena vacas tv giricch vadmasi yath na sarvam ij jagad ayakma suman asat Blagim Ti se rijeima obraamo, (o) Girio, kako bi (Ti koji si) dobronamjeran, cijeli na svemir uinio zdravim. ivena (pr, I, jd, s) = (s) blagim, umilostivljenim, povoljnim > (osn) iva vacas (I, jd, s) = (s) govorom, rijei, glasom > (osn) vacas vac2 (gl) rei, govoriti tv (enk, z, Ak, jd, m) = tebe, te tvad (z) tiOvo je enklitika (naslonjenic

Recommended

View more >