sri rudra prasna prijevod

105
śrī-rudra-praśna prijevod, gramatička i etimološka analiza s komentarima Dorino Manzin

Upload: devananda

Post on 05-Jul-2015

224 views

Category:

Documents


15 download

TRANSCRIPT

शर्ीरुदर्पर्

śrī-rudra-praśna prijevod, gramatička i etimološka analiza s komentarima

Dorino Manzin

1. ANUVĀKA

oṁ namo bhagavate rudrāya

Oṁ, naklon Gospodu Rudri. oṁ = oṁ (sveti slog) namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. bhagavate (D, jd, m) = Bogu, Gospodu > (osn) bhagavat bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s)

1. namas te rudra-manyava utota iṣave namaḥ

namas te astu dhanvane bāhubhyām uta te namaḥ

Naklon Tebi, i Rudrinu bijesu i strijeli naklon. Naklon Tebi neka bude, luku i (objema) Tvojim rukama naklon.

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam.

1

rudra-manyave (D, jd, m) = Rudrinu bijesu > (osn) rudra-manyu (TP) rudra (m) Rudra, dosl. 'Onaj koji plače, viče' √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) manyu (m) misao, duh, svijest, mišljenje √ man4,8 (s) misliti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) Imenica manyu znači ponajprije misao, duh, svijest, mišljenje; a potom i ćud, strast, narav, temperament, gnjev, bijes, ljutnja, srdžba… Oblik manyave je u dativu jednine, ali zbog glasovnih promjena (sandhi ) završno -e prelazi u -a. utota (č) = i to i to, i jedno i drugo Čestica uta ima značenje priloga 'također', odnosno veznika 'i'. Oblik utota je udvojeni oblik (uta+uta = utota), a odgovara engleskoj konstrukciji both… and. iṣave (D, jd, ž) = strijeli > (osn) iṣu Imenica iṣu može biti i muškog i ženskog roda. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti dhanvane (D, jd, s) = luku > (osn) dhanvan Imenica dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). bāhubhyām (D, dv, m) = (objema) rukama > (osn) bāhu √ baṁh1 (gl) rasti Imenica bāhu odnosi se na cijelu ruku od ramena do prstiju. uta (č) = također, i te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava.

2

2. yā ta iṣuḥ śivatamā śivaṁ babhūva te dhanuḥ śivā śaravyā yā tava tayā no rudra mṛḍaya

Ta Tvoja strijela postade najpovoljnija (i) lûk Tvoj povoljan,

(i) paljba Tvojih strijela (postade) povoljna. Njome nas usreći, (o) Rudro. yā (odn z, N, jd, ž) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. iṣus (N, jd, ž) = strijela > (osn) iṣu Imenica iṣu može biti i muškog i ženskog roda. śivatamā (pr, N, jd, ž) = najblaža, najpovoljnija, najbolja > (osn) śivatama śiva (pr, m) Śiva, blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva -ā (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda Pridjev śiva znači 'blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran' i najvjerojatnije dolazi od glagola √ śī2 'leći, osloniti se, odmoriti se, zaspati', dok po drugima dolazi od glagola √ śū1 'nateći, bubriti, rasti'. śivam (pr, N, jd, s) = blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan > (osn) śiva babhūva (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = bio je, postao je > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se Glagol √ bhū1 ima nepravilne oblike u redupliciranom perfektu. dhanus (N, jd, s) = lûk > (osn) dhanus śivā (pr, N, jd, ž) = blaga, umilostivljena, povoljna, dobrohotna > (osn) śiva śaravyā (N, jd, ž) = kiša strijela, streličarska paljba > (osn) śaravyā Imenica śaravyā zapravo je gerundiv (u ženskom rodu) glagola √ śṝ9 'razbiti, slomiti', pa doslovno znači 'ona koja treba uništiti'. tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti tayā (z, I, jd, ž) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

3

nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) mṛḍaya (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = smiluj se, oprosti, obraduj, razveseli, usreći √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'.

3. yā te rudra śivā tanūr aghorā apāpakāśinī

tayā nas tanuvā śantamayā giriśantābhicākaśīḥ

Taj Tvoj lik (je) povoljan, blag (i) bezgrešan, (o) Rudro. Tim nas blagim likom prosvijetli, (o) Giriśanto.

yā (odn z, N, jd, ž) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) śivā (pr, N, jd, ž) = blaga, umilostivljena, povoljna, dobrohotna > (osn) śiva tanūs (N, jd, ž) = tijelo, lik, oblik > (osn) tanū Imenica tanū (ž) 'tijelo, lik, oblik' kolateralni je oblik istoznačnice tanu (ž), te dolazi od glagola √ tan8 'istezati, natezati, protezati', te ponajprije ima značenje pridjeva 'tanahan, suptilan, fin, delikatan'. aghorās (pr, N, jd, ž) = blaga, mila, fina, krasna > (osn) a-ghora a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an ghora (pr) strašan, strahovit, grozan, užasan… √ ghur6 (gl) ridati, jecati, plakati od straha

4

apāpakāśinī (pr, N, jd, ž) = ona koja izgleda bezgrešno > (osn) apāpakāśinī apāpa (pr) bezgrešan, čist, krepostan a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an pāpa (s) grijeh, zlodjelo, zla kob, zločin -kāśin (pr) onaj koji sjaji, koji izgleda, koji se čini √ kāś1 (gl) pojaviti se, sjati, svijetliti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi tayā (z, I, jd, ž) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. tanuvā (I, jd, ž) = (s) tijelom, likom, oblikom > (osn) tanū śantamayā (I, jd, ž) = (s) mirnom, umirenom, blagom > (osn) śantamayā śanta (ptg) miran, umiren, smiren √ śam4 (gl) mirovati, završiti, okončati, umiriti se -maya (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

'koji se sastoji od' -ā (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda giriśanta (V, jd, m) = (o) Giriśanto > (osn) giriśanta giri (m) planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen śanta (ptg) onaj koji je (negdje) zaspao, koji (negdje) prebiva √ śī2 (gl) leći, spavati, zaspati Imenica giri povezana je s pridjevom guru 'težak', koja kao imenica znači 'učitelj'. Imenica giriśanta znači 'onaj koji prebiva na planini'. Javlja se i u oblicima giriśa ili giriśaya. Jedno je od imena boga Śive, a odnosi se na planinski vrh Kailash (sanskrt: kailāśa-parvata; tibetski: kangrinboqê ) na Himalaji (na Tibetu (danas dio NR Kine)). Taj se vrh nalazi u blizini izvora nekoliko svetih rijeka i jezera, i smatra se Śivinim prebivalištem. abhicākaśīs (gl, 2.l, jd, Prs, impf, int) = prosvjetljivaše, rasvjetljavaše abhikāś1 (gl) prosvijetliti, rasvjetljavaše, obasjati abhi (prj) do, pre-, k √ kāś1 (gl) pojaviti se, sjati, svijetliti Oblik abhicākaśīs je imperfekt intenziva! U sandhiju završno -īs prelazi u -īḥ, pa se često izgovara (i piše: īhi).

5

4. yām iṣuṁ giriśanta haste bibharṣy astave

śivāṁ giritra tāṁ kuru mā hiṁsīḥ puruṣaṁ jagat

Tu strijelu koju nosiš u ruci da bi ju ispalio, (o) Giriśanto, učini ju blagotvornom, (o) zaštitniče planina. Ne zatuci ljudski svjet.

yām (odn z, Ak, jd, ž) = onu koju yad (odn z) koji iṣum (Ak, jd, ž) = strijelu > (osn) iṣu giriśanta (V, jd, m) = (o) Giriśanto > (osn) giriśanta haste (L, jd, m) = u ruci > (osn) hasta bibharṣi (gl, 2.l, jd, Prs, prez, ind) = nosiš, podnosiš √ bhṛ1,3 (gl) nositi, podnositi astave (inf) = baciti (se), ispaliti, odapeti √ as4 (gl) baciti (se), ispaliti, odapeti Oblik astave je vedski infinitiv. śivām (pr, Ak, jd, ž) = blagu, umilostivljenu, povoljnu, dobrohotnu > (osn) śiva giritra (V, jd, m) = (o) zaštitniče planina > (osn) giritra giri (m) planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen -tra (suf) onaj koji štiti, čuva √ trai1 (gl) spasiti, čuvati, štititi, braniti, njegovati, baštiniti tām (z, Ak, jd, ž) = nju, tu tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono kuru (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = čini, učini √ kṛ8 (gl) činiti mā (č) = ne, nemoj hiṁsīs (gl, 2.l, jd, Prs, imp, dzd) = poželi udariti, ubiti, udari, ubij, zatuci hiṁs (gl, dzd) željeti udariti, željeti ubiti, željeti ozlijediti, zatući √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izražava želja, namjera ili to da ono što glagol izražava tek što se nije dogodilo.

6

puruṣam (Ak, jd, m) = puruṣu, osobu, čovjeka > (osn) puruṣa jagat (Ak, jd, s) = svemir > (osn) jagat √ gam1 (gl) ići (imenica jagat nastaje reduplikacijom glagola gam)

5. śivena vacasā tvā giriśācchā vadāmasi

yathā naḥ sarvam ij jagad ayakṣmaṁ sumanā asat

Blagim Ti se riječima obraćamo, (o) Giriśo, kako bi (Ti koji si) dobronamjeran, cijeli naš svemir učinio zdravim.

śivena (pr, I, jd, s) = (s) blagim, umilostivljenim, povoljnim > (osn) śiva vacasā (I, jd, s) = (s) govorom, riječi, glasom > (osn) vacas √ vac2 (gl) reći, govoriti tvā (enk, z, Ak, jd, m) = tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice tvad 'ti', inače: tvām. giriśa (V, jd, m) = (o) Giriśo > (osn) giriśa giri (m) planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen -śa (suf) onaj koji je (negdje) zaspao, koji (negdje) prebiva √ śī2 (gl) leći, spavati, zaspati acchā (prj) = prema, k vadāmasi (gl, 1.l, mn, Prs, prez, ind) = kazujemo, govorimo √ vad1 (gl) reći Oblik vadāmasi je vedski, i nema ga u klasičnom sasnkrtu. yathā (pril) = kako, kao što nas (enk, z, G, mn) = (od) nas, naš vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice vayam 'mi', inače: asmākam. sarvam (pr, N, jd, s) = sav, svaki, sve > (osn) sarva id (č) = upravo, baš, samo

7

jagat (N, jd, s) = svemir > (osn) jagat √ gam1 (gl) ići (imenica jagat nastaje reduplikacijom glagola gam) ayakṣmam (pr, N, jd, s) = zdrav, nebolestan > (osn) ayakṣma a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an yakṣma (m) bolest sumanās (N, jd, m) = dobronamjeran, ugodan, dobrohotan > (osn) sumanas su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) manas (s) um, pamet √ man4,8 (gl) misliti Imenice koje se odnose na muške osobe, a završavaju na imenice srednjeg roda koje završavaju na osnovu -as, u nominativu jednine produžuju samoglasnik (npr. aṅgiras > aṅgirās; uśanas > uśanās; uṣas > uṣās). Tako i ovdje: uttama + ojas > uttamaujās. asat (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da bude, da bi bio > √ as2 (gl) biti Oblik asat je vedski injunktiv.

6. adhyavocad adhivaktā prathamo daivyo bhiṣak

ahīṁś ca sarvāñ jaṁbhayant sarvāś ca yātu-dhānyaḥ

Zagovornik (si koji) se zauzimaše (za nas). Prvi (si) božanski iscjelitelj. Uništavaš i sve zmije i sve zloduhe.

adhyavocat (gl, 3.l, jd, Prs, aor) = zauze se (ti), govoraše (ti u našu korist) > adhvac2 (gl) zagovarati, zauzeti se (u čiju korist), braniti, hvaliti adhi (prj) preko, na √ vac2 (gl) reći, govoriti adhivaktā (N, jd, m) = branitelj, zagovornik > (osn) adhivaktṛ adhvac2 (gl) zagovarati, zauzeti se (u čiju korist), braniti, hvaliti adhi (prj) preko, na √ vac2 (gl) reći, govoriti -tṛ (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica (m, s) za vršitelja

radnje, te za srodstvo (m, ž) prathamas (red br, N, jd, m) = prvi > (osn) prathama

8

daivyas (pr, N, jd, m) = božanski, nebeski > (osn) daivya Pridjev daivya izveden je kao patronim iz imenice deva (m) 'bog, nebesnik, polubog', od glagola √ div4 'igrati se, baciti, kockati se'. bhiṣak (N, jd, m) = liječnik, iscjelitelj > (osn) bhiṣaj Imenica bhiṣaj vjerojatno potječe od glagola abhi 'do, pre-, k' + √ sañj1 ('visjeti, prianjati, pristajati, priljubiti se') 'zalijepiti, priljepiti, aplicirati, dati lijek (?)'. ahīn (Ak, mn, m) = zmije > (osn) ahi ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) sarvān (pr, Ak, mn, m) = sve (njih) > (osn) sarva jambhayants (ppa-kzt, N, jd, m) = uništavatelj, razbijač > (osn) jambhayat √ jabh1 (gl) uništiti, razbiti -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog sarvās (pr, N, mn, m) = svi (oni) > (osn) sarva yātu-dhānyas (pr, N, mn, m) = zlodusi, demoni, vrazi > (osn) yātu-dhānya yātu (m) demon, zloduh dhānya (m) demon, zloduh, bogat, bogataš, žito, sjeme

7. asau yas tāmro aruṇa uta babhruḥ sumaṅgalaḥ

ye cemāṁ rudrā abhito dikṣu śritāḥ sahasraśo 'vaiṣāṁ heḍa īmahe Ono Povoljno (Sunce) koje je bakrenasto, jarko žuto, kao i crvenkasto,

Ono (je) svi Rudre, na tisuće (njih) u svim smjerovima. Molimo se za spas od Njegova gnjeva.

asau (pok z, N, jd, m) = onaj adas (pok z) onaj, ona, ono yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji tāmras (pr, N, jd, m) = bakrenast, bakrenastocrven, crvenkast > (osn) tāmra Pridjev tāmra dolazi od glagola √ tam4 'izdisati, gušiti se, nestajati'. Ovdje se pridjev tāmra odnosi na boju Sunca u samu zoru.

9

aruṇas (pr, N, jd, m) = rumen, zlatast, žut, jarko žut > (osn) aruṇa Ovdje se pridjev aruṇa odnosi na boju Sunca u podne. uta (č) = također, i babhrus (pr, N, jd, m) = zagasito crven, crveno-smeđ smeđ, > (osn) babhru Pridjev babhru vjerojatno dolazi od glagola √ bhṛ1,3 'nositi, podnositi'. Ovdje se pridjev babhru odnosi na boju Sunca pri zalasku, u predvečer. sumaṅgalas (N, jd, m) = dobronamjeran, povoljan > (osn) sumaṁgala su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) maṅgala (s, pr) povoljnost, dobrobit, dobro, radost, sreća, blagostanje,

blagoslov, znamen, dobro djelo, Mars, jasmin… Etimološko podrijetlo imenice (i pridjeva) maṅgala je nejasno. ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) imām (pok z, Ak, jd, ž) = ovu idam (pok z) ovaj, ova, ovo rudrās (N, mn, m) = Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) abhitas (pril) = blizu, u blizini, pored, pokraj, kraj (s genitivom);

sa svih strana, posvuda, uokolo, s obje strane (s akuzativom) Prilog abhitas znači 'blizu, u blizini, pored, pokraj, kraj' i dolazi od prijedloga abhi 'do, pre-, k', te sufiksa za tvorbu priloga -tas. dikṣu (L, mn, ž) = u pravcima, smjerovima, stranama, područjima > (osn) diś √ diś3,6 (gl) pokazati, uspjeti, dati, dodijeliti śritās (ptg, N, mn, m) = prislonjeni, vezani, pribjegnuti > (osn) śrita √ śri1 (gl) osloniti se, pasti, prilijepiti se, pribjeći, uteći se sahasraśas (br) = na tisuće sahasra (br) tisuću -śas (suf) sufiks za tvorbu dijelnih (distributivnih) brojeva i priloga ava (prj) = dolje, od

10

eṣām (pok z, G, mn, m) = (od) ovih idam (pok z) ovaj, ova, ovo heḍas (N, jd, m) = bijes, gnjev, srdžba > (osn) heḍa √ heḍ1 (gl) naljutiti, razbjesniti, ražestiti īmahe (gl, 1.l, mn, Ātm, prez, int) = idemo> √ i2 (gl) ići Ovdje je rastavljen preverb (prijedlog) ava od glagola √ i2, pa ava + īmahi znači 'molimo za oprost, molimo da nas se usliši' i sl. Oblik īmahe je intenziv.

8. asau yo'vasarpati nīla-grīvo vilohitaḥ

utainaṁ gopā adṛśann adṛśann udahāryaḥ utainaṁ viśvā bhūtāni sa dṛṣṭo mṛḍayāti naḥ

Ono plavovrato (Sunce) jarko crvene boje koje teče (po Nebu),

Njega baš gledaju pastiri i vodarice. Njega baš gledaju sva bića. Ono nas usrećuje.

asau (pok z, N, jd, m) = onaj adas (pok z) onaj, ona, ono yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji avasarpati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = teče avasṛp1 (gl) teći, puzati ava (prj) dolje, od √ sṛp1 (gl) puzati, kliziti Glagol avasṛp1 uvijek se rabi za kretanje Sunca po Nebu. nīla-grīvas (pr, N, jd, m) = onaj koji je plavoga vrata > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak vilohitas (pr, N, jd, m) = jarko crven > (osn) vilohita vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje lohita (pr) bakrenast, crven, crvenkast Pridjev lohita vjerojatno potječe od glagola √ ruh1 'rasti, penjati se, dizati se'.

11

uta (č) = također, i enam (z, Ak, jd, m) = njega enad (z) on, ona, ono Zamjenička osnova enad rabi se samo u Ak, I jd i Abl, G, L. dv. gopās (N, mn, m) = pastiri, govedari > (osn) gopa go (m) govedo, krava -pa (suf) onaj koji štiti, koji čuva √ pā2 (gl) čuvati, štititi adṛśat (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da vidi √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati Oblik adṛśat je vedski injunktiv. udahāryas (N, mn, ž) = žene koje nose vodu > (osn) udahāri uda (s) voda (samo na početku složenice) -hāra (suf) onaj koji nosi √ hṛ1 (gl) odvesti, opljačkati, ukrasti, svladati viśvās (pr, N, mn, s) = svi > (osn) viśva bhūtāni (N, mn, s) = bića > (osn) bhūta bhūta (ptg, s) biće √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se sa (z, N, jd, m) = on, taj tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono Oblici za ličnu zamjenicu 3. lica jednine muškog roda saḥ i eṣaḥ stoje samo na kraju rečenice. U sredini teksta gube visargu (ḥ): sa i eṣa; a ispred samoglasnika a postaju so i eṣo; pri čemu se a izostavlja i piše se avagraha (u transliteraciji apostrof). dṛṣṭas (ptg, N, jd, m) = viđen, ugledan, uočen, opažen > (osn) dṛṣṭa √ dṛś1 (gl) vidjeti, gledati, promatrati mṛḍayāti (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = raduje, razveseljava, usrećuje √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān.

12

9. namo astu nīla-grīvāya sahasrākṣāya mīḍhuṣe

atho ye asya sattvāno 'haṁ tebhyo 'karan namaḥ

Naklon neka bude Plavovratomu, Tisućuokomu, Darežljivom. Također (tu su) i oni koji Ga slijede. Ja se (i) njima klanjam.

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti nīla-grīvāya (pr, D, jd, m) = Plavovratomu > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak sahasrākṣāya (pr, D, jd, m) = Tisućuokomu > (osn) sahasrākṣa (DVI) sahasra (br) tisuću akṣa (s) oko mīḍhuṣe (pr, D, jd, m) = Bogatomu, Darežljivomu > (osn) mīḍhvas atho (vz) = i još, a zatim, a potom atha (pril) sada, tada, netom, i, također, eto u (č) i Enklitička čestica u dolazi iz vedskog jezika gdje je imala široku uporabu. U klasičnom sanskrtu održala se samo u veznicima: kim + u > kimu 'koliko još?', atha + u > atho 'i još, a zatim, a potom', te na + u > no 'a ne, ne još, ne više'. ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji asya (pok z, G, jd, s) = (od) ovoga idam (pok z) ovaj, ova, ovo sattvānas (N, mn, m) = sljedbenici, oni koji govore istinu > (osn) sattvan sattva (s) stvarnost, bivstvovanje, postojanje, spona vrline sat (ppa) koji jest, bivstvujući, postojeći √ as2 (gl) biti -tva (suf) sekundarni sufiks za apstraktne imenice (s)

13

aham (z, N, jd, m) = ja mad (z) ja tebhyas (z, D, mn, m) = njima tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono akaran (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da čini √ kṛ8 (gl) činiti Oblik akaran je vedski injunktiv.

10. pramuñca dhanvanas tvam ubhayor ārtniyor jyām

yāś ca te hasta iṣavaḥ parā tā bhagavo vapa

Opusti tetivu (koja povezuje) oba kraja luka. I daleko odbaci strijele koje (držiš) u ruci, (o) Gospode.

pramuñca (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = oslobodi, odveži, odapni, opusti pramuc6 (gl) odriješiti, razriješiti, odvezati, osloboditi pra (prj) pred, prema √ muc6 (gl) odriješiti, olabaviti, popustiti, osloboditi, napustiti dhanvanas (G, jd, s) = (od) luka > (osn) dhanvan Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). tvam (z, N, jd, m) = ti tvad (z) ti ubhayos (pr, G, dv, ž) = (od) obje > (osn) ubha ārtniyor (G, dv, ž) = (od oba) kraja luka > (osn) ārtni jyām (Ak, jd, ž) = tetivu > (osn) jyā yās (odn z, N, mn, ž) = (one) koje yad (odn z) koji ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava.

14

haste (L, jd, m) = u ruci > (osn) hasta iṣavas (N, mn, ž) = strijele > (osn) iṣu parā (pril) = daleko, udaljeno, odavde Pridjev para znači 'dalek, udaljen, konačan, zadnji, glavni, najveći'. tās (z, N, mn, ž) = one, te tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono bhagavas (N, jd, m) = Svevišnji Bog > (osn) bhagavat bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati vapa (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = makni, baci, odbaci, ispusti, otpusti, pusti √ vap1 (gl) maknuti, baciti, odbaciti, ispustiti, otpustiti, pustiti

11. avatatya dhanus tvaṁ sahasrākṣa śate-ṣudhe

niśīrya śalyānāṁ mukhā śivo naḥ sumanā bhava

Nakon što si opustio lûk (i) otupio šiljke (Svojih) strijela, budi nam blag i dobronamjeran,

Ti (koji imaš) tisuće očiju i stotine tobolaca. avatatya (aps) = opustivši, olabavivši > avatan8 (gl) opustiti, olabaviti ava (prj) dolje, od √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik. dhanus (N, jd, s) = lûk > (osn) dhanus tvam (z, N, jd, m) = ti tvad (z) ti sahasrākṣa (pr, V, jd, m) = Tisućuoki > (osn) sahasrākṣa (BV) sahasra (br) tisuću akṣa (s) oko

15

śate-ṣudhe (V, jd, m) = koji imaš stotine tobolaca > (osn) śate-ṣudhe (BV) śata (br) sto ṣudha (m) tobolac niśīrya (aps) = otupivši, otupjevši niśī3 (gl) otupiti ni (prj) dolje, unutra √ śī3 (gl) oštriti, šiljiti Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik. śalyānām (G, mn, s) = (od) oštrica, strijela > (osn) śalya √ śī3 (gl) oštriti, šiljiti mukhās (N, mn, m) = lica, vrhovi, šiljci, kljunovi > (osn) mukha śivas (pr, N, jd, m) = blag, povoljan, dobrohotan, Śiva > (osn) śiva nas (enk, z, D, mn) = nama, nam vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmabhyam. sumanās (N, jd, m) = dobronamjeran, ugodan, dobrohotan > (osn) sumanas su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) manas (s) um, pamet √ man4,8 (gl) misliti Imenice koje se odnose na muške osobe, a završavaju na imenice srednjeg roda koje završavaju na osnovu -as, u nominativu jednine produžuju samoglasnik (npr. aṅgiras > aṅgirās; uśanas > uśanās; uṣas > uṣās). Tako i ovdje: uttama + ojas > uttamaujās. bhava (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = budi > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se

16

12. vijyaṁ dhanuḥ kapardino viśalyo bāṇavām uta

aneśann asyeṣava ābhur asya niṣaṅgathiḥ

Opušten (je) Kapardinov lûk, (a) tobolac (je) baš bez strijela. Neka iščeznu Njegove strijele. Prazan je Njegov tobolac.

vijyam (pr, N, jd, s) = ono koje je bez tetive, opušten > (osn) vijya vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje jyā (ž) tetiva dhanus (N, jd, s) = lûk > (osn) dhanus kapardinas (pr, G, jd, m) = (od) Kovrčavog, Kuštravog > (osn) kapardin kaparda (m) školjka, petlja, čvor, kovrča, lokna, uvojak -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi viśalyas (pr, N, jd, m) = onaj koji je bez strijela, oštrica > (osn) viśalya vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje śalya (ž) oštrica, strijela √ śī3 (gl) oštriti, šiljiti bāṇavān (N, jd, m) = tobolac (dosl. 'onaj koji ima strijele') > (osn) bāṇavat Imenica bāṇa (m) 'strijela' je kolateralni oblik istoznačnice vāṇa (m). uta (č) = također, i aneśan (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da nestane, da se izgubi √ naś4 (gl) nestati, izgubiti se Oblik aneśan je vedski injunktiv. asya (pok z, G, jd, s) = (od) ovoga idam (pok z) ovaj, ova, ovo iṣavas (N, mn, ž) = strijele > (osn) iṣu ābhus (pr, N, jd, m) = prazan > (osn) ābhu

17

niṣaṅgathis (N, jd, m) = tobolac > (osn) niṣaṅgathi ni- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'dolje, unutra' sam- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 's' -gathi (pr) razbijač, uništavatelj, ubojica √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti

13. yā te hetir mīḍhuṣṭama haste babhūva te dhanuḥ tayā 'smān viśvatas tvam ayakṣmayā paribbhuja

(O) Najdarežljiviji, oružje koje je u Tvojoj ruci, Tvoj lûk,

Ti nas njime štiti od bolesti sa svih strana. yā (odn z, N, jd, ž) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. hetis (N, jd, m) = strijela, oružje, pucanj, udarac, ozljeda > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti mīḍhuṣṭama (V, jd, m) = (o) Najdarežljiviji, Najbogatiji > (osn) mīḍhuṣṭama mīḍhvas (pr) bogat, darežljiv -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva haste (L, jd, m) = u ruci > (osn) hasta babhūva (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = bio je, postao je > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se Glagol √ bhū1 ima nepravilne oblike u redupliciranom perfektu. dhanus (N, jd, s) = lûk > (osn) dhanus tayā (z, I, jd, ž) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono asmān (z, Ak, mn, m) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja

18

viśvatas (pril) = (od) svemira, (od) svega, posvuda, prema svuda viśva (pr) sav, svi, svaki -tas (suf) sufiks za tvorbu priloga tvam (z, N, jd, m) = ti tvad (z) ti ayakṣmayā (pr, I, jd, ž) = (sa) zdravom, nebolesnom > (osn) ayakṣma a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an yakṣma (m) bolest paribbhuja (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = zagrli, obgrli, čuvaj, sačuvaj, štiti paribhuj6 (gl) zagrliti, obgrliti, čuvati, štititi pari (prj) okolo, oko √ bhuj6 (gl) saviti, zaviti, iskriviti

14. namas te astv āyudhāyānātatāya dhṛṣṇave

ubhābhyām uta te namo bāhubhyāṁ tava dhanvane

Naklon neka bude Tvome silovitom nenategnutom oružju, naklon baš Tvojim objema rukama, Tvome luku.

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti āyudhāya (D, jd, m) = oružju > (osn) āyudha āyudh4 (gl) ratovati, napasti ā (prj) do, pri, k √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati

19

anātatāya (pr, D, jd, m) = nenategnutomu > (osn) anātata an- (prf) izražava se negacija; ispred suglasnika -a ātata (ptg) nategnut, zategnut ātan8 (gl) zategnuti, nategnuti ā (prj) do, pri, k √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati dhṛṣṇave (pr, D, jd, m) = snažnomu, silovitomu > (osn) dhṛṣṇu √ dhṛṣ1,5 (gl) biti hrabar, usuditi se ubhābhyām (pr, D, dv, m) = obama, obojici > (osn) ubha uta (č) = također, i bāhubhyām (D, dv, m) = (objema) rukama > (osn) bāhu √ baṁh1 (gl) rasti Imenica bāhu odnosi se na cijelu ruku od ramena do prstiju. tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti dhanvane (D, jd, s) = luku > (osn) dhanvan Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s).

15. pari te dhanvano hetir asmān vṛṇaktu viśvataḥ

atho ya iṣudhis tavāre asman nidhehi tam

Neka nas hitac iz Tvog luka zaobiđe sa svih strana. Hej, i još odloži od nas taj Svoj tobolac.

pari (prj) = okolo, oko te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. dhanvanas (G, jd, s) = (od) luka > (osn) dhanvan Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). hetis (N, jd, m) = strijela, oružje, pucanj, udarac, hitac > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti

20

asmān (z, Ak, mn, m) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja vṛṇaktu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka zaobiđe, neka promaši, neka obiđe √ vṛj7 (gl) izviti, uviti, saviti, otkinuti Ovdje je rastavljen preverb (prijedlog) pari od glagola √ vṛj7, pa pari + vṛṇaktu znači 'neka obiđe, izbjegne, promaši' itd. viśvatas (pril) = (od) svemira, (od) svega, posvuda, prema svuda viśva (pr) sav, svi, svaki -tas (suf) sufiks za tvorbu priloga atho (vz) = i još, a zatim, a potom atha (pril) sada, tada, netom, i, također, eto u (č) i Enklitička čestica u dolazi iz vedskog jezika gdje je imala široku uporabu. U klasičnom sanskrtu održala se samo u veznicima: kim + u > kimu 'koliko još?', atha + u > atho 'i još, a zatim, a potom', te na + u > no 'a ne, ne još, ne više'. yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji iṣudhis (N, jd, m) = tobolac, dosl. onaj koji drži strijele > (osn) iṣudhi iṣu (ž) strijela -dhi (suf) onaj koji stavlja, u koji se stavlja, plaže, koji drži √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti are (uzv) = hej asmad (z, Abl, mn, m) = od nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja nidhehi (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = spusti, položi, polegni, odloži nidhā3 (gl) spustiti, položiti, poleći, uložiti, povjeriti ni (prj) dolje, unutra √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti tam (z, Ak, jd, m) = njega, tog tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

21

16. namas te astu bhagavan-viśveśvarāya mahā-devāya try-ambakāya

tri-purāntakāya trikāgni-kālāya kālāgni-rudrāya nīla-kaṇṭhāya mṛtyuñ-jayāya sarveśvarāya sadā-śivāya śrīman-mahā-devāya namaḥ

Naklon neka bude Bogu, Gospodaru svemira, Velikom Bogu, Trookomu,

Uništavatelju Tripure, Gasitelju trojake vatre, Rudri vatre uništenja, Plavovratomu, Pobjedniku nad smrću, Gospodaru svega,

Vječno Blagomu, Uzvišenom Velikom Bogu naklon. namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti bhagavan-viśveśvarāya (D, jd, m) = Bogu, Gospodaru svemira

> (osn) bhagavan-viśveśvara (KD) bhagavat (m) Bog (ponekad na početku složenice: bhagavan) bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat… √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" viśveśvara (m) Gospodar svega, svemira (TP) viśva (pr) sav, svi, svaki īśvara (m) Bog, gospodar √ īś2 (gl) gospodariti mahā-devāya (D, jd, m) = Velikome Bogu > (osn) mahā-deva (KD) mahā (pr) velik (u osnovi mahat ) deva (m) Bog, nebesnik √ div4 (gl) igrati se try-ambakāya (D, jd, m) = Trookomu > (osn) try-ambaka (BV) tri (br) tri ambaka (s) oko

22

tri-purāntakāya (D, jd, m) = Uništavatelju Tripure > (osn) tripurāntaka (BV) tri-pura (s) Tripura (ime grada) tri (br) tri pura (s) grad, mjesto, dvorac, zamak, kuća, zgrada, bordel antaka (pr) ono što komu ili čemu donosi kraj anta (m) kraj, svršetak, granica, zaključak -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva Tripura je mitski grad koji su od zlata, srebra i željeza na Nebu izgradili asure. Uništio ga je bog Śiva. Tripura je simbol demonske prirode. trikāgni-kālāya (D, jd, m) = Gasitelju trojake vatre >(osn) trikāgni-kāla (BV) trika (pr) trostruk, trojak tri (br) tri -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva agni (m) vatra, oganj kāla (m) vrijeme √ kal10 (gl) tjerati, goniti, baciti, brojati Imenica agni (m) 'vatra' odnosi se i na vedskog boga Vatre ili Ognja (Agni) (vidi gore). Pretpostavlja se da se tvori iz glagola √ ag1 'krivudati, vitoperiti se' primarnim sufiksom -ni za tvorbu imenica općeg značenja (m, ž). Imenica kāla na kraju složenice znači i kraj (vrijeme) onoga na što se odnosi. kālāgni-rudrāya (D, jd, m) = Rudri koji je Gospodar vatre uništenja

> (osn) kālāgni-rudra (KD) kālāgni (m) vatra vremena, vatra uništenja (TP) kāla (m) vrijeme √ kal10 (gl) tjerati, goniti, baciti, brojati agni (m) vatra, oganj rudra (m) Rudra, dosl. 'Onaj koji plače, viče' √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) nīla-kaṇṭhāya (D, jd, m) = Plavovratomu > (osn) nīla-kaṇṭha (KD) nīla (pr) plav, taman kaṇṭha (m) vrat, grlo mṛtyuñ-jayāya (D, jd, m) = Pobjedniku nad smrću > (osn) mṛtyuñ-jaya (TP) mṛtyu (m) smrt √ mṛ6 (gl) umrijeti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) jaya (m) pobjeda √ ji1 (gl) pobijediti, osvojiti

23

sarveśvarāya (D, jd, m) = Gospodaru svega > (osn) sarveśvara (TP) sarva (pr) sav, svi, svaki īśvara (m) Bog, gospodar √ īś2 (gl) gospodariti sadā-śivāya (D, jd, m) = Sadā-śivi, 'Vječno blagomu' > (osn) sadā-śiva (KD) sadā (pril) uvijek, vječno, stalno, neprestano śiva (pr, m) Śiva, blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan,

dobronamjeran Sadā-śiva je u tantrizmu jedan od aspekata Boga Śive. Śiva se prikazuje s jednom glavom, Sadā-śiva s tri glave, a Mahā-sadā-śiva s pet glava. śrīman-mahā-devāya (D, jd, m) = Uzvišenom Velikom Bogu

> (osn) śrīman-mahā-deva (KD) śrīmat (pr) sjajni, slavni, poštovani, veliki śrī (ž) sjaj, slava, ljepota, čar √ śrī1 (gl) bliještati, sjati, širiti svjetlost, odašiljati -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" mahā-deva (m) Veliki Bog mahā (pr) velik (u osnovi mahat ) deva (m) Bog, nebesnik √ div4 (gl) igrati se

24

2. ANUVĀKA

namo hiraṇya-bāhave senānye diśāṁ ca pataye namo namo vṛkṣebhyo harikeśebhyaḥ paśūnāṁ pataye namo namaḥ saspiñjarāya tviṣīmate pathīnāṁ pataye namo

namo babhluśāya vivyādhine'nnānāṁ pataye namo namo hari-keśāyopavītine puṣṭānāṁ pataye namo

namo bhavasya hetyai jagatāṁ pataye namo namo rudrāyātatāvine kṣetrāṇāṁ pataye namo namaḥ sūtāyāhantyāya vanānāṁ pataye namo

namo rohitāya sthapataye vṛkṣāṇāṁ pataye namo namo mantriṇe vāṇijāya kakṣāṇāṁ pataye namo

namo bhuvantaye vārivaskṛtāyauṣadhīnāṁ pataye namo nama uccair-ghoṣāyākrandayate pattīnāṁ pataye namo namaḥ kṛtsnavītāya dhāvate sattvanāṁ pataye namaḥ

Naklon Zlatorukomu, Zapovjedniku vojske, Gospodaru smjerova, naklon.

Naklon drveću sa zelenim granama, Gospodaru životinja, naklon. Naklon Svijetlozelenomu, Blistavomu, Gospodaru putova, naklon.

Naklon Smeđemu, Ranjavatelju, Gospodaru hrane, naklon. Naklon Svjetlokosomu, Nositelju svetoga brahmanskog konca,

Gospodaru obilja, naklon. Naklon Bhavinoj strijeli, Gospodaru svjetova, naklon.

Naklon Rudri (čiji je lûk) napet, Gospodaru polja, naklon. Naklon Kočijašu, Neuništivomu, Gospodaru šuma, naklon.

Naklon Crvenomu, Kralju, Gospodaru drveća, naklon. Naklon Savjetniku, Trgovcu, Gospodaru šipražja, naklon.

Naklon Širitelju svijeta, Stvoritelju prostora, Gospodaru bilja, naklon. Naklon Glasnomu, Buci, Gospodaru pješadinaca, naklon.

Naklon Potpuno prekrivenom, Brzom, Gospodaru (Svojih) sljedbenika, naklon.

25

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. hiraṇya-bāhave (D, jd, m) = Zlatorukomu > (osn) hiraṇya-bāhu (BV) hiraṇya (s) zlato bāhu (m) ruka √ baṁh1 (gl) rasti senānye (D, jd, m) = Zapovjedniku vojske, generalu > (osn) senāni (TP) senā (ž) vojska √ si5,9 (gl) vezati -nī (suf) onaj koji vodi, upravlja, zapovijeda √ nī1 (gl) voditi diśām (G, mn, ž) = (od) pravaca, smjerova, strana, područja > (osn) diś √ diś3,6 (gl) pokazati, uspjeti, dati, dodijeliti ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) pataye (D, jd, m) = mužu, gospodaru, vođi > (osn) pati vṛkṣebhyas (D, mn, m) = drveću, stablima > (osn) vṛkṣa hari-keśebhyas (D, mn, m) = zelenom lišću, granju > (osn) harikeśa (BV) hari (pr, m) zelen, žut, Hari keśa (m) kosa, griva, uvojak, pletenica Pridjev harikeśa znači 'plavokos, blond', no u ovom kontekstu se odnosi na zeleno lišće. Pridjev hari vjerojatno dolazi od izgubljenog korijena *hṛ koji je značio 'zelen' ili 'žut' (na hindskom jeziku हरा [harā] znači 'zelen'), ili preciznije, na zagasito žutu ili smećkastu boju. Hari se veoma često rabi kao jedno od imena boga Viṣṇua. U himni Viṣṇu-sahasranāma (dio epa Mahābhārata) 'Tisuću imena Viṣṇua' spominje se kao njegovo 650. ime. U suvremenom hinduizmu veoma je popularno, te se odnosi kako na Viṣṇua općenito, tako i na Kṛṣṇu. Drugo je tumačenje da ime Hari dolazi od glagola √ hṛ1 'odvesti, opljačkati, ukrasti, svladati', što bi značilo da je Viṣṇu 'onaj koji odnosi zlo, grijeh ili nepovoljnosti'. Iz tog korijena odlazi i ime Hara koje se pak odnosi na boga Śivu jer je on 'uništavatelj svijeta' u trenutku kraja vremena (pralaya). Ime Harī (kao i Harā) odnosi se na Śivinu energiju, personificiranu božicu Parvatī. Složenica Harihara odnosi se na božanstvo koje objedinjuje Viṣṇua i Śivu. paśūnām (G, mn, m) = (od) životinja, zvijeri > (osn) paśu saspiñjarāya (D, jd, m) = svijetlozelenomu > (osn) saspiñjara Imenica saspa (s) izvorno glasi śaṣpa (s) i odnosi se na mladu travu, kao i njenu žućkasto-zelenkastu boju. Sufiks -cara znači 'koji se kreće, pomiče' √ car1 (od glagola 'ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati'), što se ovdje odnosi na travu. Imenica saspiñjara javlja se i u obliku śaṣpiñjara.

26

tviṣīmate (D, jd, m) = blistavomu, energičnom, silovitom> (osn) tviṣīmat tviṣī (ž) naglost, silovitost, žestina, energija √ tviṣ1 (gl) uznemiriti se, uzbuditi se -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja

osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" pathīnām (G, mn, m) = (od) putova, cesta, staza > (osn) pathin √ path1 (gl) ići, kretati se, stupati babhluśāya (D, jd, m) = smeđemu, smećkastomu > (osn) babhluśa Pridjev babhluśa izvodi se iz pridjeva babhru koji vjerojatno dolazi od glagola √ bhṛ1,3 'nositi, podnositi'. vivyādhine (D, jd, m) = ranjavatelju > (osn) vivyādhin vivyadh4 (gl) probosti, raniti, bušiti vi (prj) do, pri, k √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi annānām (ptg, G, mn, m) = (od) hrane, jela > (osn) anna anna (ptg, s) ono što je pojedeno, hrana √ ad2 (gl) jesti, trošiti, gutati harikeśāya (D, jd, m) = svjetlokosomu, zelenokosomu > (osn) harikeśa (BV) hari (pr, m) zelen, žut, Hari keśa (m) kosa, griva, uvojak, pletenica upavītine (D, jd, m) = nositelju svetoga brahmanskoga konca > (osn) upavītin upavīta (s) sveti brahmanski konac upavye1 (gl) posvetiti koga svetim brahmanskim koncem upa (prj) pri, do √ vye1 (gl) prekriti, omotati, obuhvatiti, obložiti, -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi Duhovni učitelj (guru) postavlja sveti konac (upavīta) svome učeniku kada ga inicira u početak školovanja. To se najčešće događa u 7. godini života na obredu (sakramentu) (saṁskāra) koji se naziva upanayana. Tada se smatra da je učenik rođen drugi put (dvija), a to je u tradicionalnom hinduizmu privilegija triju viših staleža (brāhmaṇa, kṣatriya i vaiśya). puṣṭānām (ptg, G, mn, m) = (od) obilja, bogatstava > (osn) puṣṭa puṣṭa (ptg) ono što je gajeno, hranjeno, obilje, bogatstvo √ puṣ1 (gl) gajiti, hraniti, njegovati, cvjetati, napredovati, razvijati se

27

bhavasya (G, jd, m) = (od) Bhave > (osn) bhava bhava (m) početak, izvor, iskon, postojanje √ bhū1 (gl) biti Bhava je jedno od imena boga Śive. hetyai (D, jd, m) = strijeli, oružju, pucnju, udarcu, ozljedi > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti Ovdje se imenica heti deklinira kao da je ženskoga roda. jagatām (G, mn, s) = (od) svemira, svjetova > (osn) jagat √ gam1 (gl) ići (imenica jagat nastaje reduplikacijom glagola gam) rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) ātatāvine (pr, D, jd, m) = (onomu čiji je lûk) nategnut > (osn) ātatāvin ātata (ptg) nategnut, zategnut ātan8 (gl) zategnuti, nategnuti ā (prj) do, pri, k √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi kṣetrāṇām (G, mn, s) = (od) polja, zemalja, posjeda, područja > (osn) kṣetra √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati -tra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje

(nomen instrumentalis) sūtāya (D, jd, m) = kočijašu, konjaniku > (osn) sūta Imenica sūta (m) ima mnoga značenja: pučki pjesnik, pjevač, bard, kočijaš, konjanik, sin itd. ahantyāya (D, jd, m) = neuništivomu, neozljedivomu > (osn) ahantya a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti vanānām (G, mn, s) = (od) šuma, gajeva, lugova > (osn) vana rohitāya (D, jd, m) = Crvenomu > (osn) rohita Pridjev rohita javlja se i u obliku lohita. sthapataye (D, jd, m) = Kralju, Vladaru, Gospodaru > (osn) sthapati Imenica sthapati vjerojatno dolazi od glagola √ sthā1 'stajati, nalaziti se' i imenice pati 'muž, gospodar, vođa'.

28

vṛkṣāṇām (G, mn, m) = (od) drveća, stabala > (osn) vṛkṣa mantriṇe (D, jd, m) = mudromu, ministru, savjetniku > (osn) mantrin Imenica mantrin dolazi od imenice mantra (m) 'mantra, dosl. 'mnilo' (sredstvo mišljenja), savjet, plan' (od glagola √ man4,8 'misliti, smatrati, razumjeti, spoznati' i primarnog sufiksa -tra za tvorbu imenica za sredstvo radnje (nomen instrumentalis). U vedizmu imenica mantra (m) odnosi se ponajprije na 'sredstvo mišljenja' (dosl. 'mnilo'), što je i etimološki njeno doslovno značenje. To se sredstvo mišljenja postiže izgovaranjem svetih izreka koje vode do misaonih uvida. Drugo ime za mantru u vedizmu je brahman (pjesnički oblikovana izreka). Stoga je mantrin onaj koji je vješt u mantrama ili u davanju savjeta. vāṇijāya (D, jd, m) = trgovcu > (osn) vāṇija (ponekad i vāṇij) kakṣāṇām (G, mn, m) = (od) guštara, šipražja > (osn) kakṣa bhuvantaye (D, jd, m) = Širitelju (svijeta, čovječanstva) > (osn) bhuvanti bhuvana (s) biće, čovjek, čovječanstvo, svijet, planet √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari vārivaskṛtāya (D, jd, m) = Stvoritelju prostora > (osn) vārivaskṛt varivas (s) prostor, širina, bogatstvo -kṛt (pr) koji radi, koji djeluje (na kraju složenice) √ kṛ8 (gl) činiti oṣadhīnām (G, mn, ž) = (od) bilja, biljaka > (osn) oṣadhī Imenica oṣadhi (ž) vjerojatno potječe od pridjeva oṣa 'svjetleći, sjajan' (od glagola √ uṣ1

'gorjeti') i oblika glagola √ dhā3 'staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti'. uccair-ghoṣāya (D, jd, m) = Glasnom, Gromovitom >(osn) uccair-ghoṣa (KD) uccais (pril) veoma glasno ghoṣa (m) zvuk √ ghuṣ1 (gl) zvučiti, glasati se ākrandayate (D, jd, m) = Galamdžiji, Buci >(osn) uccair-ghoṣa (KD) ākrand1 (gl) urlati, vikati, galamiti ā (prj) do, pri, k √ krand1 (gl) njištati, njiskati, urlati -yat (pr) onaj koji ide √ i2 (gl) ići pattīnām (G, mn, m) = (od) pješaka, pijuna, pješadinaca > (osn) patti Imenica patti vjerojatno potječe od glagola √ pad4 'pasti, ispasti, nestati'.

29

kṛtsnavītāya (D, jd, m) = Potpuno prekrivenom >(osn) kṛtsnavīta (KD) kṛtsna (pr, s) cio, čitav, sav, voda kṛtsa (s) cjelina, potpunost, voda √ kṛt7 (gl) obuhvatiti, okružiti, kititi, svijati se -na (suf) primarni sufiks za tvorbu pridjeva i imenica općeg značenja vīta (pr) prekriven, skriven, zakriven Pridjev vīta možda dolazi od glagola √ vā2 'puhati'. dhāvate (ppa, D, jd, m) = onome koji trči, juri, žuri > (osn) dhavat √ dhāv1 (gl) trčati, juriti, žuriti sattvanām (G, mn, m) = (od) sljedbenika, onih koji govore istinu

> (osn) sattvan sattva (s) stvarnost, bivstvovanje, postojanje, spona vrline sat (ppa) koji jest, bivstvujući, postojeći √ as2 (gl) biti -tva (suf) sekundarni sufiks za apstraktne imenice (s)

30

3. ANUVĀKA

namaḥ sahamānāya nivyādhina āvyādhinīnāṁ pataye namo namaḥ kakubhāya niṣaṅgiṇe stenānāṁ pataye namo namo niṣaṅgiṇa iṣudhimate taskarāṇāṁ pataye namo

namo vañcate parivañcate stāyūnāṁ pataye namo namo nicerave paricarāyāraṇyānāṁ pataye namo

namaḥ sṛkāvibhyo jighāṁ sadbhyo muṣṇatāṁ pataye namo namo 'simadbhyo naktaṁ caradbhyaḥ prakṛntānāṁ pataye namo

nama uṣṇīṣiṇe giri-carāya kuluñcānāṁ pataye namo nama iṣumadbhyo dhanvāvibhyaś ca vo namo

nama ātanvānebhyaḥ pratidadhānebhyaś ca vo namo nama āyacchadbhyo visṛjadbhyaś ca vo namo

namo 'syadbhyo vidhyadbhyaś ca vo namo nama āsīnebhyaḥ śayānebhyaś ca vo namo

namaḥ svapadbhyo jāgradbhyaś ca vo namo namas tiṣṭhadbhyo dhāvadbhyaś ca vo namo

namaḥ sabhābhyaḥ sabhā-patibhyaś ca vo namo namo aśvebhyo 'śva-patibhyaś ca vo namaḥ

Naklon Snažnomu, Rušitelju, Gospodaru ranjavateljica, naklon. Naklon Uzvišenomu, Nositelju tobolca, Gospodaru lopova, naklon.

Naklon Nositelju tobolca, Imatelju tobolca, Gospodaru pljačkaša, naklon.

Naklon Obmanjivaču, Varalici, Gospodaru kradljivaca, naklon. Naklon Lutalici, Pustolovu, Gospodaru šuma, naklon.

Naklon Strijelcima, pravim Nasilnicima, Gospodaru provalnika, naklon. Naklon Mačevaocima, Noćnim lutalicama,

Gospodaru razbojnika, naklon. Naklon Gorštaku s turbanom, Gospodaru razbijača, naklon.

Naklon Strijelcima i Vama Lukonošama, naklon. Naklon Vama koji natežete (lûk) i postavljate (strijele), naklon.

Naklon Vama koji zadržavate (lûk) napetim i ispaljujete (strijele), naklon. Naklon Vama koji gađate i koji pogađate, naklon.

Naklon Vama koji sjedite i koji ležite, naklon. Naklon Vama koji spavate i koji se budite, naklon.

Naklon Vama koji stojite i koji trčite, naklon. Naklon Vama Saborima i Gospodarima sabora, naklon. Naklon Vama Konjima i Gospodarima konja, naklon.

31

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas sahamānāya (D, jd, m) = Snažnomu, Jakomu >(osn) sahamāna (KD) saha (pr, s) snaga, snažan, izdržljiv, jednak -māna (pr, m, s) mjerljiv, jasan, vidljiv, mjera √ mā3,4 (gl) mjeriti nivyādhine (D, jd, m) = Rušitelju > (osn) nivyādhin nivyadh4 (gl) srušiti, raniti, provaliti ni (prj) dolje, unutra √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi āvyādhinīnām (G, mn, ž) = (od) ratnica, probadačica > (osn) āvyādhin āvyadh4 (gl) ubaciti, ubosti, ā (prj) do, pri, k √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi -ī (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda pataye (D, jd, m) = mužu, gospodaru, vođi > (osn) pati kakubhāya (D, jd, m) = uzvišenom, istaknutom > (osn) kakubha kakubh (ž) vrh, vrhunac, područje, regija, zemlja niṣaṅgiṇe (D, jd, m) = Nositelju tobolca > (osn) niṣaṅgin niṣaṅga (m) ono što visi, tobolac ni- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'dolje, unutra' saṅga (m) ono što visi, što prianja stenānām (G, mn, m) = (od) lopova, pljačkaša > (osn) stena Etimološko podrijetlo imenice stena je nejasno. iṣudhimate (D, jd, m) = Imatelju tobolca > (osn) iṣudhimat iṣu (ž) strijela -dhi (suf) onaj koji stavlja, u koji se stavlja, plaže, koji drži √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" taskarāṇām (G, mn, m) = (od) lopova, pljačkaša > (osn) taskara Etimološko podrijetlo imenice taskara je nejasno.

32

vañcate (ppa, D, jd, m) = Obmanjivaču > (osn) vañcat √ vañc1 (gl) šuljati se, varati, podvaliti, obmanuti parivañcate (ppa, D, jd, m) = Varalici > (osn) parivañcat parivañc1 (gl) šuljati se, uhoditi pari (prj) okolo, oko √ vañc1 (gl) šuljati se, varati, podvaliti, obmanuti Bog Śiva se naziva obmanjivačem i varalicom jer upravlja božanskom energijom obmane (māyā ). stāyūnām (G, mn, m) = (od) lopova, pljačkaša > (osn) stāyu Etimološko podrijetlo imenice stāyu je nejasno, a u vezi je s istoznačnom imenicom stena (m). nicerave (D, jd, m) = Lutalici, onomu koji klizi, puže > (osn) niceru Etimološko podrijetlo imenice niceru je nejasno, vjerojatno dolazi od glagola √ car1 'ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati'. paricarāya (D, jd, m) = Lutalici, Pustolovu > (osn) paricara paricar1 (gl) lutati, tumarati, ići za kime, služiti pari (prj) okolo, oko √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati araṇyānām (G, mn, m) = (od) šuma > (osn) araṇya Imenica araṇya vjerojatno dolazi od glagola √ ṛ1,3,5 'ići, uzdizati se'. sṛkāvibhyas (D, mn, m) = Streličarima > (osn) sṛkāvin sṛka (m) strijela, oružje, koplje √ sṛj6 (gl) baciti, otpustiti, ispustiti, odašiljati, stvoriti, započeti -vin (suf) sekundarni sufiks za pridjeve u značenju posjedovanja osobine Misli se na više Rudri, pa je iskaz u množini. jighām (D, mn, m) = Nasilnicima, Siledžijama > (osn) jigh Imenica jigh dolazi od deziderativne osnove glagola √ han2 'udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti'. sadbhyas (ppa, D, mn, m) = stvarnima, postojećima > (osn) sat √ as2 (gl) biti muṣṇatām (ppa, G, mn, m) = (od) onih koji kradu, provaljuju > (osn) muṣṇat √ muṣ9 (gl) krasti, pljačkati, provaliti asimadbhyas (D, mn, m) = Mačevaocima > (osn) asimat asi (m) nož, mač, bodež, sablja -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja

osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

33

naktam-caradbhyas (D, mn, m) = Noćnim lutalicama > (osn) naktam-carat (AVY)

naktam (pril) noću nakta (s) noć carat (ppa) onaj koji se kreće, koji ide √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog prakṛntānām (ppa, G, mn, m) = (od) pljačkaša, razbojnika > (osn) prakṛnta prakṛt6 (gl) rezati, sjeći, otkinuti pra (prj) pred, prema √ kṛt6 (gl) rezati, sjeći uṣṇīṣiṇe (D, jd, m) = Onomu koji nosi turban > (osn) uṣṇīṣin (AVY) uṣṇīṣa (m, s) turban, kruna, dijadema -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi giri-carāya (D, jd, m) = Gorštaku, Planincu > (osn) giri-cara (TP) giri (m) planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen cara (pr) pokretan, koji se kreće √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati kuluñcānām (G, mn, m) = (od) razbijača > (osn) kuluñca ku- (prf) prefiks sa značenjem 'loše, manjkavo, ružno, bez' luñca (pr) onaj koji trga, kida, razbija √ luñc1 (gl) trgati, razbijati, lomiti, guliti iṣumadbhyas (D, mn, m) = Strijelcima > (osn) iṣumat iṣu (ž) strijela -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" dhanvāvibhyas (D, mn, m) = Lukonošama > (osn) dhanvāvin dhanvan (m) lûk -vin (suf) sekundarni sufiks za pridjeve u značenju posjedovanja osobine Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) vas (enk, z, D, mn) = vama, vam yūyam (z, N, m) vi > tvad = ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice yūyam 'vi', inače: yuṣmabhyam.

34

ātanvānebhyas (D, mn, m) = Onima koji napinju lûk > (osn) ātanvāna ātan8 (gl) zategnuti, nategnuti ā (prj) do, pri, k √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati pratidadhānebhyas (D, mn, m) = Onima koji postavljaju (strijele)

> (osn) pratidadhāna pratidhā3 (gl) postaviti, vratiti, povratiti prati (prj) protiv, natrag √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti āyacchadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji zadržavaju (lûk) napetim

> (osn) āyacchat āyam1 (gl) zaustaviti, zadržati, zatvoriti, nategnuti ā (prj) do, pri, k √ yam1 (gl) držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati visṛjadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji ispaljuju, odašilju (strijele)

> (osn) visṛjat visṛj6 (gl) ispustiti, odašiljati, rastrčati se, razbježati se vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ sṛj6 (gl) baciti, otpustiti, ispustiti, odašiljati, stvoriti, započeti asyadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji ispaljuju (strijele) > (osn) asyat √ as4 (gl) baciti (se), ispaliti, odapeti vidhyadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji probijaju, bodu > (osn) vidhyat √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti āsīnebhyas (D, mn, m) = Onima koji sjede, koji ostaju ('sjediti') > (osn) āsīna √ ās2 (gl) sjesti -īna (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva śayānebhyas (D, mn, m) = Onima koji leže > (osn) śayāna √ śī2 (gl) leći, spavati, zaspati, -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari svapadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji spavaju > (osn) svapat √ svap2 (gl) spavati Glagol √ svap2 dolazi iz indoevropskog korijena *swep- 'spavati, spati' i prepoznaje se u hindskom सोना [sonā ], praslavenskom *sъpa̋ti, hrvatskom spati itd.

35

jāgradbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji se bude > (osn) jāgrat √ jāgṛ2 (gl) buditi se, probuditi se tiṣṭhadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji stoje > (osn) tiṣṭhat √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se dhāvadbhyas (ppa, D, mn, m) = Onima koji trče > (osn) dhāvat √ dhāv1 (gl) trčati, juriti, žuriti sabhābhyas (D, mn, ž) = okupima, saborima, zborovima > (osn) sabhā Imenica sabhā (ž) ima nejasnu etimologiju, ali vjerojatno dolazi od glagola sam + √ bhṛ1,3 ('nositi, podnositi') 'okupiti, skupiti, sabrati'. Današnja oba doma parlamenta Republike Indije (संसद भवन) [sansad bhavan] nazivaju se सभा [sabhā], a od istog glagola dolazi i naziv hrvatskog parlamenta sabor ili makedonskog собрание [sobranie]. sabhā-patibhyas (D, mn, m) = vođama sabora > (osn) sabhā-pati (TP) sabhā (ž) okup, sabor, zbor pati (m) muž, gospodar, vođa aśvebhyas (D, mn, m) = konjima > (osn) aśva aśva-patibhyas (D, mn, m) = gospodarima konja > (osn) aśva-pati (TP) aśva (m) konj pati (m) muž, gospodar, vođa

36

4. ANUVĀKA

nama āvyādhinībhyo vividhyantībhyaś ca vo namo nama ugaṇābhyas tṛṁhatibhyaś ca vo namo namo gṛtsebhyo gṛtsa-patibhyaś ca vo namo namo vrātebhyo vrāta-patibhyaś ca vo namo namo gaṇebhyo gaṇa-patibhyaś ca vo namo

namo virūpebhyo viśva-rūpebhyaś ca vo namo namo mahadbhyaḥ kṣullakebhyaś ca vo namo

namo rathibhyo'rathebhyaś ca vo namo namo rathebhyo ratha-patibhyaś ca vo namo namaḥ senābhyaḥ senānibhyaś ca vo namo

namaḥ kṣattṛbhyaḥ saṅgrahītṛbhyaś ca vo namo namas takṣabhyo ratha-kārebhyaś ca vo namo namaḥ kulālebhyaḥ karmārebhyaś ca vo namo namaḥ puñjiṣṭebhyo niṣādebhyaś ca vo namo nama iṣukṛdbhyo dhanvakṛdbhyaś ca vo namo

namo mṛgayubhyaḥ śvanibhyaś ca vo namo namaḥ śvabhyaḥ śva-patibhyaś ca vo namaḥ

Naklon Vama ranjavateljicama i probadateljicama, naklon. Naklon Vama četama i Razarateljima, naklon.

Naklon Vama Mudrima i Gospodarima mudrih, naklon. Naklon Vama brigadama i Brigadirima, naklon.

Naklon Vama družinama i Gospodarima družina, naklon. Naklon Vama Ružnima i Svekolikima, naklon.

Naklon Vama Velikima i Malima, naklon. Naklon Vama s kočijama i (Vama koji) nemate kočije, naklon.

Naklon Vama kočijama i Gospodarima kočija, naklon. Naklon Vama vojskama i Generalima, naklon. Naklon Vama Vratarima i Kočijašima, naklon.

Naklon Vama Tesarima i Izrađivačima kočija, naklon. Naklon Vama Grnčarima i Kovačima, naklon.

Naklon Vama Ribarima i Lovcima, naklon. Naklon Vama Strelarima i Lukarima, naklon.

Naklon Vama Lovcima i Psarima, naklon. Naklon Vama psima i Gospodarima pasa, naklon.

37

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas āvyādhinībhyas (D, mn, ž) = ratnicama, ranjavateljicama > (osn) āvyādhinī āvyadh4 (gl) ubaciti, ubosti, ā (prj) do, pri, k √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi -ī (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda vividhyantībhyas (D, mn, ž) = probadateljicama > (osn) vivyādhinī vivyadh4 (gl) probosti, raniti, bušiti vi (prj) do, pri, k √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi -ī (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) vas (enk, z, D, mn) = vama, vam yūyam (z, N, m) vi > tvad = ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice yūyam 'vi', inače: yuṣmabhyam. ugaṇābhyas (D, mn, ž) = četama > (osn) ugaṇā tṛṁhatibhyas (D, mn, m) = Razarateljima > (osn) tṛṁhati √ tṛh7 (gl) uništiti, razoriti, razbiti gṛtsebhyas (pr, D, mn, m) = pametnima, mudrima > (osn) gṛtsa Etimologija pridjeva gṛtsa (m) nije jasna. gṛtsa-patibhyas (D, mn, m) = gospodarima mudrih > (osn) gṛtsa-pati (TP) gṛtsa (pr) pametan, mudar pati (m) muž, gospodar, vođa vrātebhyas (D, mn, m) = brigadama > (osn) vrāta Imenica vrāta (m) vjerojatno potječe od glagola 'prekriti, zatvoriti, zadržavati, zakrivati'. vrāta-patibhyas (D, mn, m) = brigadirima > (osn) vrāta-pati (TP) vrāta (m) brigada, veća vojna jedinica pati (m) muž, gospodar, vođa

38

gaṇebhyas (D, mn, m) = družinama, skupinama, jatima > (osn) gaṇa gaṇa-patibhyas (D, mn, m) = Gospodarima družina> (osn) gaṇa-pati (TP) gaṇa (m) družba, družina, skupina, jato, čopor, vojni odred, vojska pati (m) muž, gospodar, vođa… Inače, Gaṇa-pati (ili Gaṇeśa) ime je boga, Śivina sina. virūpebhyas (pr, D, mn, m) = ružnima, gadnima, deformiranim > (osn) virūpa vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje rūpa (s) oblik, lik, figura, znak, ljepota viśva-rūpebhyas (pr, D, mn, m) = svekolikima > (osn) viśva-rūpa (KD) viśva (pr) sav, svi, svaki rūpa (s) oblik, lik, figura, znak, ljepota mahadbhyas (pr, D, mn, m) = velikima > (osn) mahat kṣullakebhyas (pr, D, mn, m) = malima > (osn) kṣullaka kṣulla (pr) mal, malen, sitan -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva rathibhyas (pr, D, mn, m) = kočijašima > (osn) rathin ratha (m) kočija -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi Imenica ratha (m) znači i 'ratnik' arathebhyas (pr, D, mn, m) = onima koji nemaju kočije > (osn) aratha a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an ratha (m) kočija rathebhyas (D, mn, m) = kočijama > (osn) ratha ratha-patibhyas (D, mn, m) = Gospodarima kočija> (osn) ratha-pati (TP) ratha (m) kočija pati (m) muž, gospodar, vođa senābhyas (D, mn, ž) = vojskama > (osn) senā √ si5,9 (gl) vezati

39

senānibhyas (D, mn, m) = Zapovjednicima vojske, generalima > (osn) senāni (TP)

senā (ž) vojska √ si5,9 (gl) vezati -nī (suf) onaj koji vodi, upravlja, zapovijeda √ nī1 (gl) voditi kṣattṛbhyas (D, mn, m) = vratarima > (osn) kṣattṛ √ kṣad1 (gl) rezati, sjeći, odvajati, ubiti -tṛ (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica (m, s) za vršitelja radnje,

te za srodstvo (m, ž) saṅgrahītṛbhyas (D, mn, m) = kočijašima > (osn) saṅgrahītṛ saṅgraha (m) zauzimanje, skupljanje, ublažavanje, gomilanje, dobrobit saṅgrah9 (gl) zauzeti, skupiti, razumjeti, oženiti, sam (prj) s √ grah9 (gl) uzeti, grabiti, ščepati, zgrabiti -ī (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda -tṛ (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica (m, s) za vršitelja radnje,

te za srodstvo (m, ž) takṣabhyas (D, mn, m) = tesarima > (osn) takṣa √ takṣ1 (gl) rezati, sjeći, kidati ratha-kārebhyas (D, mn, m) = izrađivačima kočija > (osn) ratha-kāra (TP) ratha (m) kočija kāra (pr, m) koji čini, čin, vršenje, djelo √ kṛ8 (gl) činiti kulālebhyas (D, mn, m) = grnčarima > (osn) kulāla √ kul1 (gl) kolati, skupljati, okupljati karmārebhyas (D, mn, m) = strojarima, kovačima > (osn) karmāra √ kṛ8 (gl) činiti puñjiṣṭebhyas (D, mn, m) = ribarima, pticolovcima > (osn) puñjiṣṭa puñjā (ž) jato, mnoštvo, gomila, čopor, krdo

40

niṣādebhyas (D, mn, m) = niṣādama, lovcima, ribarima > (osn) niṣāda niṣad1 (gl) sjesti dolje ni (prj) dolje, unutra √ sad1 (gl) sjesti Niṣāde su oni koji ne pripadaju četirima staležima. Te su osobe izopćene iz arijskog društva, obično opisani kao ribari, lopovi i lovci. iṣukṛdbhyas (D, mn, m) = strelarima, izrađivačima strijela > (osn) iṣukṛt iṣu (ž) strijela -kṛt (pr) koji radi, koji djeluje (na kraju složenice) √ kṛ8 (gl) činiti dhanvakṛdbhyas (D, mn, m) = lukarima, izrađivačima lukova

> (osn) dhanvakṛt dhanvan (m) lûk -kṛt (pr) koji radi, koji djeluje (na kraju složenice) √ kṛ8 (gl) činiti mṛgayubhyas (D, mn, m) = lovcima (na divljač) > (osn) mṛgayu mṛga (m) divlja životinja, šumska životinja, životinja, gazela, antilopa śvanibhyas (D, mn, m) = psetarima, psarima > (osn) śvanin śvan (m) pas -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju posjedovanje

osobina osnovne (ishodišne) riječi śvabhyas (D, mn, m) = psima > (osn) śvan śva-patibhyas (D, mn, m) = Gospodarima pasa > (osn) śva-pati (TP) śvan (m) pas pati (m) muž, gospodar, vođa

41

5. ANUVĀKA

namo bhavāya ca rudrāya ca namaḥ śarvāya ca paśu-pataye ca

namo nīla-grīvāya ca śiti-kaṇṭhāya ca namaḥ kapardine ca vyupta-keśāya ca

namaḥ sahasrākṣāya ca śata-dhanvane ca namo giriśāya ca śipi-viṣṭāya ca

namo mīḍhuṣṭamāya ceṣumate ca namo hrasvāya ca vāmanāya ca

namo bṛhate ca varṣīyase ca namo vṛddhāya ca saṁvṛdhvane ca namo agriyāya ca prathamāya ca

nama āśave cājirāya ca namḥ śīghriyāya ca śībhyāya ca nama ūrmyāya cāvasvanyāya ca

namaḥ srotasyāya ca dvīpyāya ca

Naklon i Bhavi i Rudri, naklon i Uništavatelju i Gospodaru životinja.

Naklon i Plavovratomu i Bjelogrlomu, naklon i Kovrčavom i Onom koji je obrijao glavu.

Naklon i Onomu koji ima tisuće očiju i koji ima stotine lukova, naklon Giriśi i Onomu koji je prožet zrakama.

Naklon i Najdarežljivijemu i Strijelcu, naklon i Malom i Patuljastom.

Naklon i Većem i Velikom, naklon i Jakom i Najjačem. Naklon i Izvornom i Prvom,

naklon i Brzom i Hitrom. Naklon i Okretnom i Jurećem, naklon i Valovitom i Ričućem. Naklon i Tekućem i Otočnom.

42

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. bhavāya (D, jd, m) = Bhavi > (osn) bhava bhava (m) početak, izvor, iskon, postojanje √ bhū1 (gl) biti Bhava je jedno od imena boga Śive. ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) śarvāya (D, jd, m) = Śarvi, Uništavatelju > (osn) śarva √ śṝ9 (gl) razbiti, ubiti, uništiti, razvaliti, slomiti Śarva je ime Božanstva koje ubija moćnim strijelama) paśu-pataye (D, jd, m) = Gospodaru životinja > (osn) paśu-pati (TP) paśu (m) životinja, stoka, govedo pati (m) muž, gospodar, vođa nīla-grīvāya (D, jd, m) = onom koji je plavog vrata > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak śiti-kaṇṭhāya (D, jd, m) = onom koji je bijelog grla > (osn) śiti-kaṇṭha (KD) śiti (pr) bijel kaṇṭha (m) vrat, grlo kapardine (pr, D, jd, m) = Kovrčavomu, Kuštravomu > (osn) kapardin kaparda (m) školjka, petlja, čvor, kovrča, lokna, uvojak -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi vyupta-keśāya (D, jd, m) = onomu koji je obrijao glavu

> (osn) vyupta-keśa (KD) vyupta (ptg) ošišan, obrijan, strižen vivap1 (gl) strizati, brijati, šišati, rezati vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ vap1 (gl) brijati, šišati, rezati keśa (m) kosa, griva, uvojak, pletenica

43

sahasrākṣāya (pr, D, jd, m) = tisućuokomu > (osn) sahasrākṣa (DVI) sahasra (br) tisuću akṣa (s) oko śata-dhanvane (D, jd, m) = onomu koji ima stotinu lukova

> (osn) śata-dhanvan (BV) śata (br) sto dhanvan (m) lûk giriśāya (D, jd, m) = Giriśi > (osn) giriśa giri (m) planina, brdo, uzvisina, stijena, kamen -śa (suf) onaj koji je (negdje) zaspao, koji (negdje) prebiva √ śī2 (gl) leći, spavati, zaspati śipi-viṣṭāya (D, jd, m) = Onomu koji je prožet zrakama > (osn) śipi-viṣṭa (TP) śipi (m) zraka, koža viṣṭa (pr) učinjen, urađen, na kraju složenice: koji se sastoji od √ viṣ3 (gl) činiti, raditi mīḍhuṣṭamāya (D, jd, m) = Najdarežljivijemu, Najbogatijemu

> (osn) mīḍhuṣṭama mīḍhvas (pr) bogat, darežljiv -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva iṣumate (D, jd, m) = Strijelcu > (osn) iṣumat iṣu (ž) strijela -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" hrasvāya (D, jd, m) = malome, patuljku, patuljastom > (osn) hrasva √ hras1 (gl) smanjti se, suziti se vāmanāya (D, jd, m) = malome, patuljku, patuljastom > (osn) vāmana Etimologija imenica vāmana je nejasna. Vāmana je peti Viṣṇuov avatāra. bṛhate (ppa, D, jd, m) = Onome koji raste, buja, stasa > (osn) bṛhat √ bṛh1 (gl) rasti, bubriti, stasati, jačati, razvijati se varṣīyase (pr, D, jd, m) = većemu, jačemu > (osn) varṣīyas vṛddha (ptg) starac, najstariji, djed, pradjed, predak √ vṛdh1 (gl) rasti, povećavati se, dizati, jačati -īyas (suf) primarni sufiks za tvorbu komparativa

44

vṛddhāya (pr, D, jd, m) = starom, velikom, jakom > (osn) vṛddha √ vṛdh1 (gl) rasti, povećavati se, dizati, jačati saṁvṛdhvane (D, jd, m) = Odraslom, Najjačem > (osn) saṁvṛdhvan saṁvṛdh1 (gl) potpuno narasti, dorasti, odrasti sam (prj) s √ vṛdh1 (gl) rasti, povećavati se, dizati, jačati agriyāya (D, jd, m) = Prvotnom, Izvornom, Najstarijem > (osn) agriya agra (pr) prednji, napredni, prvi, glavni, osnovni √ aṅg1 (gl) ići, kretati se, obilježiti -ra (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva (komparativa) prathamāya (red br, D, jd, m) = Prvomu > (osn) prathama āśave (pr, D, jd, m) = Brzom, Hitrom > (osn) āśu √ aś5 (gl) doći, dostići, doseći ajirāya (pr, D, jd, m) = Brzom, Hitrom, Okretnom > (osn) ajira √ aj1 (gl) voziti, baciti, ići śīghriyāya (pr, D, jd, m) = Brzom, Hitrom, Okretnom > (osn) śīghriya Etimologija pridjeva śīghra i śīghriya je nejasna. śībhyāya (pr, D, jd, m) = Brzom, Hitrom, Jurećem > (osn) śībhya Etimologija pridjeva śībhya je nejasna. ūrmyāya (pr, D, jd, m) = Valovitom, Valnom > (osn) ūrmya ūrmi (m, ž) val avasvanyāya (pr, D, jd, m) = Bučnom, Ričućem > (osn) avasvanya avasvan1 (gl) urlati, rikati, derati se ava (prj) dolje, od √ svan1 (gl) vikati, urlati, rikati, bučiti, galamiti srotasyāya (pr, D, jd, m) = Strujećem, Tekućem > (osn) srotasya srotas (s) tijek, tok, struja √ sṛ1 (gl) teći, curiti, strujati, ići, kliziti, juriti, kretati se dvīpyāya (pr, D, jd, m) = Otočnom, Otočaninu > (osn) dvīpya dvīpa (m, s) otok Imenica dvīpa dolazi od broja dva 'dva' i imenice ap 'voda', što znači da je riječ o zemlji koja je s obje strane omeđena vodom.

45

6. ANUVĀKA

namo jyeṣṭhāya ca kaniṣṭhāya ca namaḥ pūrvajāya cāparajāya ca

namo madhyamāya cāpagalbhāya ca namo jaghanyāya ca budhniyāya ca namaḥ sobhyāya ca pratisaryāya ca

namo yāmyāya ca kṣemyāya ca nama urvaryāya ca khalyāya ca namaḥ ślokyāya cāvasānyāya ca namo vanyāya ca kakṣyāya ca

namaḥ śravāya ca pratiśravāya ca nama āśu-ṣeṇāya cāśu-rathāya ca

namaḥ śūrāya cāvabhindate ca namo varmiṇe ca varūthine ca namo bilmine ca kavacine ca

namaḥ śrutāya ca śrutasenāya ca

Naklon i Najstarijem i Najmlađem, naklon i Prvorođenom i Poslijerođenom.

Naklon i Onome srednje dobi i Onom (još) nezrelom, naklon i Posljednjem i Onome koji je u korijenu (začetku).

Naklon i Anđeoskom i Onom koji se nalazi na talismanima, naklon i Onome koji prebiva s Yamom i Onom koji se odmara. Naklon i Onome koji je na plodnoj zemlji i Onome na gumnu,

naklon i Onome koji je u stihovima i Onome koji je na kraju stihova. Naklon i Onome koji je u šumi i Onom koji je u šipražju,

naklon i Onome koji je u zvuku i Onome koji je u jeci. Naklon i Onome čija je vojska brza i Onome čije su kočije brze,

naklon i Junaku i Uništavatelju. Naklon i Onome koji nosi oklop i Onome koji nosi štit,

naklon i Onome koji nosi kacigu i Onome koji nosi zaštitni prsluk. Naklon i Čuvenom i Onom čija je vojska čuvena.

46

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. jyeṣṭhāya (pr, D, jd, m) = Najboljem, Najvrlijem, Najstarijem > (osn) jyeṣṭha Pridjev jyeṣṭha je superlativ bez odgovarajućeg pozitiva. ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) kaniṣṭhāya (pr, D, jd, m) = Najmlađem > (osn) kaniṣṭha Pridjev kaniṣṭha rabi se kao suprotnost pridjevu jyeṣṭha. pūrvajāya (pr, D, jd, m) = Prvorođenom > (osn) pūrvaja pūrva (pr) prvi, prethodni, star, istočni -ja (pr) rođen √ jan1,10 (gl) roditi se aparajāya (pr, D, jd, m) = Drugorođenom > (osn) aparaja apara (pr) drugi, sljedeći, idući, niži apa (prj) od, dalje -ra (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva (i komparativa) -ja (pr) rođen √ jan1,10 (gl) roditi se madhyamāya (pr, D, jd, m) = Srednjemu > (osn) madhyama Pridjev madhyama zapravo je superlativ pridjeva madhya 'srednji'. apagalbhāya (pr, D, jd, m) = Mladom, Nezrelom > (osn) apagalbha apa (prj) od, dalje galbha (pr) hrabar jaghanyāya (pr, D, jd, m) = Posljednjem, Zadnjem > (osn) jaghanya Pridjev jaghanya dolazi od intenziva glagola √ gam1 'ići', koja glasi: jaṅha. budhniyāya (pr, D, jd, m) = Dubokom, Korijenskom > (osn) budhniya Pridjev budhniya vjerojatno dolazi od glagola √ budh1,4 'opaziti, buditi se, probuditi se, uočiti'. sobhyāya (pr, D, jd, m) = Anđeoskom > (osn) sobhya Sobhya je jedno od imena Śive, a znači da je on stanovnik grada Sobhe koji su izgradili gandharve, anđeoska bića s rajskih planeta poznata po svom glazbenom umijeću. pratisaryāya (pr, D, jd, m) = Onom koji je na talismanima > (osn) pratisarya pratisara (m) talisman, amulet prati (prj) protiv, natrag sara (m) žica, tekućina √ sṛ1 (gl) teći, curiti, strujati, ići, kliziti, juriti, kretati se

47

yāmyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji prebiva s Yamom > (osn) yāmya yamas (m) Yama √ yam1 (gl) držati, zadržati, stezati, zaustaviti, stati, prestati U vedskom panteonu Yama je bog umrlih, praotac ljudi, vodič umrlih k bogovima i kralj carstva predaka gdje pobožne duše umrlih uživaju s njim u glazbi. U epskom brahmanizmu prikazuje se kao bog smrti okružen svojim podanicima (yama-dūta). Jedan od čuvara smjerova (dik-pāla) – zaštitnik juga. Njegova sestra blizanka je Yamī, Yaminī ili (rijeka) Yamunā. kṣemyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji se odmara> (osn) kṣemya kṣema (pr) odmarajuć, prosperitetan, dobar √ kṣi2,6 (gl) stanovati, prebivati urvaryāya (pr, D, jd, m) = Zemaljskom > (osn) urvarya urvarā (ž) plodno tlo, zemlja khalyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na gumnu > (osn) khalya khala (m) gumno, mesto gdje se mlati žito ślokyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u stihovima, ślokama > (osn) ślokya śloka (m) stih, strofa, śloka Śloka je epska strofa anuṣṭubh i sastoji se od 4 pāde po 8 slogova. Imenica śloka (m) vjerojatno dolazi od glagola √ śru5 'čuti, slušati'. avasānyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na kraju stiha > (osn) avasānya avasāna (s) kraj stiha, kraj strofe vanyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u šumama > (osn) vanya vana (s) šuma, gaj, lug kakṣyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u šipražju > (osn) kakṣya kakṣa (s) guštara, šipražje śravāya (D, jd, m) = zvuku > (osn) śrava √ śru5 (gl) čuti, slušati pratiśravāya (D, jd, m) = jeci, ehu > (osn) pratiśrava pratiśru5 (gl) odjekivati, ponovno čuti, čuti se, odzvanjati prati (prj) protiv, natrag √ śru5 (gl) čuti, slušati āśu-ṣeṇāya (D, jd, m) = Onome čija je vojska brza > (osn) āśu-ṣeṇā (BV) āśu (pr) brz, hitar √ aś5 (gl) doći, dostići, doseći senā (ž) vojska

48

āśu-rathāya (D, jd, m) = Onomu čije su kočije brze > (osn) āśu-ratha (BV) āśu (pr) brz, hitar √ aś5 (gl) doći, dostići, doseći ratha (m) kčija śūrāya (D, jd, m) = Junaku, Heroju, Ratniku > (osn) śūra √ śvi1 (gl) rasti, jačati avabhindate (ppa, D, jd, m) = Raskolitelju, Uništavatelju > (osn) avabhindat avabhid7 (gl) raskoliti, rascijepati, rastrgati ava (prj) dolje, od √ bhid7 (gl) rascijepiti, raskoliti, razdijeliti, rezati, uništiti varmiṇe (D, jd, m) = Onom koji nosi štit > (osn) varmin varman (s) oklop, štit √ vṛ1 (gl) prekriti, obojati, zatamniti -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi varūthine (D, jd, m) = Onom koji nosi oklop > (osn) varūthin varūtha (s) oklop, štit -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi bilmine (D, jd, m) = Onom koji nosi kacigu > (osn) bilmin bilma (s) kaciga, šljem -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi kavacine (D, jd, m) = Onom koji nosi zaštitni prsluk > (osn) kavacin kavaca (m, s) zaštitni prsluk, pancir, korzet -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi śrutāya (ptg, D, jd, s) = Čuvenom, Slušanom > (osn) śruta √ śru5 (gl) čuti, slušati śruta-senāya (D, jd, m) = Onom čija je vojska čuvena >(osn) śruta-senā (BV) śruta (ptg) čuven, slušan √ śru5 (gl) čuti, slušati senā (ž) vojska

49

7. ANUVĀKA

namo dundubhyāya cāhananyāya ca namo dhṛṣṇave ca pramṛśāya ca

namo dūtāya ca prahitāya ca namo niṣaṅgiṇe ceṣudhimate ca namas tīkṣṇeṣave cāyudhine ca

namaḥ svāyudhāya ca sudhanvane ca namaḥ srutyāya ca pathyāya ca namaḥ kāṭyāya ca nīpyāya ca

namaḥ sūdyāya ca sarasyāya ca namo nādyāya ca vaiśantāya ca namaḥ kūpyāya cāvaṭyāya ca namo varṣyāya cāvarṣyāya ca

namo meghyāya ca vidyutyāya ca nama īdhriyāya cātapyāya ca

namo vātyāya ca reṣmiyāya ca namo vāstavyāya ca vāstupāya ca

Naklon i Onome koji je u bubnju i Onome koji je u batiću, naklon i Silovitom i Opreznom. Naklon i Glasniku i Poslaniku,

naklon i Nositelju tobolca i Imatelju tobolca. Naklon i Onome čije su strijele oštre i Naoružanom,

naklon i Onome čije je oružje dobro i Onome čiji je lûk dobar. Naklon i Onome koji teče i Onome koji je na stazi,

naklon i Onome koji je u rupi i Onome koji je na tlu. Naklon i Onome koji je u lokvi i Onome koji je u jezeru,

naklon i Onome koji je u rijeci i Onome koji je u ribnjaku. Naklon i Onome koji je u zdencu i Onome koji je u šupljini,

naklon i Onome koji je u kiši i Onome koji je u suši. Naklon i Onome koji je u oblaku i Onome koji je u munji,

naklon i Onome na oblačnom nebu i Onome na sunčanom nebu. Naklon i Onome koji je u vjetru i Onome koji je u oluji, Naklon i Onome koji je u prostoru i Čuvaru prostora.

50

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. dundubhyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u (zvuku) bubnjeva

> (osn) dundubhya dundubha (s) bubanj ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) āhananyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u batiću > (osn) āhananya āhanana (s) batić āhan2 (gl) udariti, lupati ā (prj) do, pri, k √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti dhṛṣṇave (pr, D, jd, m) = snažnomu, silovitomu > (osn) dhṛṣṇu √ dhṛṣ1,5 (gl) biti hrabar, usuditi se pramṛśāya (pr, D, jd, m) = opreznom, pozornom > (osn) pramṛśa pramṛṣ3 (gl) zaboraviti, zanemariti, uništiti pra (prj) pred, prema √ mṛṣ3 (gl) zaboraviti, zanemariti, oprostiti, dopustiti dūtāya (D, jd, m) = Glasniku, Poslaniku > (osn) dūta Etimologija imenice dūta je nejasna. prahitāya (D, jd, m) = Poslaniku, poslanom > (osn) prahita prahita (ptg) poslan, odaslan pradhā3 (gl) postaviti, iznijeti, poslati pra (prj) pred, prema √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti niṣaṅgiṇe (D, jd, m) = Nositelju tobolca > (osn) niṣaṅgin niṣaṅga (m) ono što visi, tobolac ni- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'dolje, unutra' saṅga (m) ono što visi, što prianja iṣudhimate (D, jd, m) = Imatelju tobolca > (osn) iṣudhimat iṣu (ž) strijela -dhi (suf) onaj koji stavlja, u koji se stavlja, plaže, koji drži √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ"

51

tīkṣṇeṣave (D, jd, m) = Onome čije su strijele oštre > (osn) tīkṣṇeṣu (BV) tīkṣṇa (ž) oštar √ tij1 (gl) oštriti, (strpljivo, stoički) podnositi -na (suf) primarni sufiks za tvorbu pridjeva i imenica općeg značenja iṣu (ž) strijela āyudhine (D, jd, m) = Nositelju oružja, Naoružanom > (osn) āyudhin āyudha (gl) oružje āyudh4 (gl) ratovati, napasti ā (prj) do, pri, k √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi svāyudhāya (D, jd, m) = Dobrom oružju > (osn) svāyudha su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) āyudha (gl) oružje āyudh4 (gl) ratovati, napasti ā (prj) do, pri, k √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati sudhanvane (D, jd, m) = Dobrom luku > (osn) sudhanvan su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) dhanvan (m) lûk srutyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji teče > (osn) srutya √ sṛ1 (gl) teći, curiti, strujati, ići, kliziti, juriti, kretati se pathyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na stazi > (osn) pathya patha (m) put, cesta, staza √ path1 (gl) ići, kretati se, stupati kāṭyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u rupi > (osn) kāṭya kaṭa (m) rupa, šupljina, bedro, slabina nīpyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na tlu > (osn) nīpya nīpa (m) nisko, duboko sūdyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u lokvi > (osn) sūdya sūda (m) zdenac, bara, lokva, mulj, blato, kaljuža

52

sarasyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u jezeru > (osn) sarasya saras (s) jezero nādyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u rijeci > (osn) nādya nadī (ž) rijeka vaiśantāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u ribnjaku > (osn) vaiśanta veśantā (ž) bazen, bara, ribnjak, jezerce, spremnik kūpyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u zdencu > (osn) kūpya kūpa (m) rupa, šupljina, zdenac, bunar avaṭyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u šupljini > (osn) avaṭya avaṭa (m) rupa, šupljina varṣyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u kiši > (osn) varṣya varṣā (ž) kiša avarṣyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u suši > (osn) avarṣya a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an varṣā (ž) kiša meghyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u oblaku > (osn) meghya megha (m) oblak vidyutyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u munji > (osn) vidyutya vidyutā (ž) munja vidyut1 (gl) bljeskati, blistati, sjati vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ dyut1 (gl) sjati, blistati -ā (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica ženskog roda Glagol √ dyut1 'sjati, blistati' javlja se i u inačici √ jyut1. īdhriyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na oblačnom nebu > (osn) īdhriya Etimologija pridjeva īdhriya je nejasna. ātapyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na sunčanom nebu > (osn) ātapya ātapa (m) vrućina, sunce (u smislu Sunčeve zranke, sunčano vrijeme) ātap1 (gl) isijavati, sjati, blještiti ā (prj) do, pri, k √ tap1 (gl) ugrijati, gorjeti, paliti, spaliti

53

vātyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u vjetru > (osn) vātya vāta (ptg, m) otpuhan, ispuhan, vjetar √ vā2 (gl) puhati reṣmiyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u oluji > (osn) reṣmiya reṣman (m) oluja vāstavyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u prostoru > (osn) vāstavya vāstu (s) kuća, zgrada, gradilište, stanovanje, arhitektura vastu (s) položaj, mjesto √ vas1 (gl) stanovati, boraviti, živjeti -tu (suf) primarni sufiks za tvorbu (glagolskih) imenica Vāstu je naziv tradicionalnog indijskog nauka o stanovanju, koji se temelji na znanju o prostoru i smjerovima. vāstupāya (pr, D, jd, m) = Čuvaru prostora > (osn) vāstupa vāstu (s) kuća, zgrada, gradilište, stanovanje, arhitektura vastu (s) položaj, mjesto √ vas1 (gl) stanovati, boraviti, živjeti -tu (suf) primarni sufiks za tvorbu (glagolskih) imenica -pa (suf) onaj koji štiti, koji čuva √ pā2 (gl) čuvati, štititi, spasiti

54

8. ANUVĀKA

oṁ hara hara hara hara oṁ namaḥ somāya ca rudrāya ca namas tāmrāya cāruṇāya ca

namaḥ śaṅgāya ca paśu-pataye ca nama ugrāya ca bhīmāya ca

namo agre-vadhāya ca dūre-vadhāya ca namo hantre ca hanīyase ca

namo vṛkṣebhyo hari-keśebhyo namas tārāya namaś śaṁbhave ca mayobhave ca

namaḥ śaṅkarāya ca mayaskarāya ca namaḥ śivāya ca śivatarāya ca namas tīrthyāya ca kūlyāya ca namaḥ pāryāya cāvāryāya ca

namaḥ prataraṇāya cottaraṇāya ca nama ātāryāya cālādyāya ca

namaḥ śaṣpyāya ca phenyāya ca namaḥ sikatyāya ca pravāhyāya ca

Oṁ, Haro, Haro, Haro, Haro, oṁ. Naklon i Somi i Rudri,

naklon i Crvenkastom i Žutom. Naklon i Onome koji daje obilje i Gospodaru životinja,

naklon i Stravičnom i Strašnom. Naklon i Onome koji ubija izbliza i Onome koji ubija na daljinu,

naklon i Ubojici i Posebnom ubojici. Naklon drveću sa zelenim granjem,

naklon Izbavitelju, naklon i Povoljnom i Onome koji donosi radost. Naklon i Dobročinitelju i Činitelju radosti,

naklon i Blagomu i Blažemu. Naklon i Onome koji je u plićaku i Onome koji je na obali,

naklon i Onome koji je na ovoj strani obale i Onome koji je na onoj strani obale.

Naklon i Onome koji prelazi i Onome koji se vraća, naklon i Onome koji je u prijelazima i Onome koji je u oceanu.

Naklon i Onome koji je u travi i Onome koji je u pjeni, Naklon i Onome koji je u pijesku i Onome koji je u (vodenom) toku.

55

oṁ = oṁ (sveti slog) hara (V, jd, m) = (o) Haro > (osn) hara Hara je ime koje se odnosi na boga Śivu jer je on 'uništavatelj svijeta' u trenutku kraja vremena (pralaya). Vjerojatno potječe od glagola √ hṛ1 'odvesti, opljačkati, ukrasti, svladati'. Ime Harī (kao i Harā) odnosi se na Śivinu energiju, personificiranu božicu Parvatī. Srodno je i ime Hari koje se odnosi na boga Viṣṇua, što bi značilo da je Viṣṇu 'onaj koji odnosi zlo, grijeh ili nepovoljnosti'. Složenica Harihara odnosi se na božanstvo koje objedinjuje Viṣṇua i Śivu. namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas somāya (D, jd, m) = Somi > (osn) soma Soma je biljka od koje se dobiva istoimeno božansko piće koje se slavi u vedskim himnama. Često je pije bog Indra, ali i drugi nebesnici. Bog Soma personifikacija je tog pića za koje se ujedno vjeruje da daje besmrtnost. On je muž božice zore (Uṣas). Soma je bog paradoksa: umire kao biljka pri tiješnjenju da bi se rodio kao sok koji daruje besmrtnost. Tiještila se dvama kamenima i prikupljala u tri posude gdje se mogla čuvati sama ili pak miješati s mlijekom, kiselim mlijekom ili ječmom. U kasnijem je hinduizmu Soma izjednačena s Mjesecom, pa je to i jedno od njegovih imena. ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) tāmrāya (pr, D, jd, m) = bakrenastom, crvenkastom > (osn) tāmra Pridjev tāmra dolazi od glagola √ tam4 'izdisati, gušiti se, nestajati'. aruṇāya (pr, D, jd, m) = rumenom, zlatastom, žutom > (osn) aruṇa śaṅgāya (pr, D, jd, m) = Onome koji daje obilje > (osn) śaṅga Etimologija pridjeva śaṅga je nepoznata. paśu-pataye (D, jd, m) = Gospodaru životinja > (osn) paśu-pati (TP) paśu (m) životinja, stoka, govedo pati (m) muž, gospodar, vođa ugrāya (pr, D, jd, m) = Strašnom, Stravičnom, Užasnom > (osn) ugra Pridjev ugra vjerojatno potječe od glagola √ vraj1 'ići, hodati, ludati, tumarati, kretati se'). bhīmāya (pr, D, jd, m) = Strašnom, Strahovitom > (osn) bhīma √ bhī3 (s) strašiti se, plašiti se

56

agre-vadhāya (D, jd, m) = Onome koji ubija sprijeda > (osn) agre-vadha (AVY)

agre (pril) sprijeda agra (pr) prednji, napredni, prvi, glavni, osnovni √ aṅg1 (gl) ići, kretati se, obilježiti -ra (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva (komparativa) vadha (m) ubojica, uništavatelj √ vadh1 (gl) ubiti, udariti, razbiti, zaklati dūre-vadhāya (D, jd, m) = Onome koji ubija na daljinu

> (osn) dūre-vadha (AVY) dūra (pr) dalek, udaljen vadha (m) ubojica, uništavatelj √ vadh1 (gl) ubiti, udariti, razbiti, zaklati hantre (D, jd, m) = Ubojici > (osn) hantṛ √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti -tṛ (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica (m, s) za vršitelja radnje,

te za srodstvo (m, ž) hanīyase (D, jd, m) = Posebnom ubojici > (osn) hanīyas √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti -īyas (suf) primarni sufiks za tvorbu komparativa vṛkṣebhyas (D, mn, m) = drveću, stablima > (osn) vṛkṣa hari-keśebhyas (D, mn, m) = zelenom lišću, granju > (osn) harikeśa (BV) hari (pr, m) zelen, žut, Hari keśa (m) kosa, griva, uvojak, pletenica Pridjev harikeśa znači 'plavokos, blond', no u ovom kontekstu se odnosi na zeleno lišće. tārāya (D, jd, m) = Izbavitelju, Spasitelju > (osn) tāra √ trai1 (gl) štititi, čuvati, njegovati, (G, Abl): spasiti, osloboditi śaṁbhave (D, jd, m) = Dobrom, Milostivom, Povoljnom > (osn) śaṁbhu śam (č) dobro, povoljno, ispravno -bhu (suf) onaj koji biva, koji jest √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se Śambhu je ime Viṣṇua, Śive i drugih bogova i slavnih ljudi.

57

mayobhave (D, jd, m) = Onome koji daje užitak, radost > (osn) mayobhu mayas (s) osvježenje, ugoda, radost, užitak √ mā3 (gl) glasati se, vikati, galamiti, urlati -bhu (suf) onaj koji biva, koji jest √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se śaṅkarāya (D, jd, m) = Dobročinitelju, Śaṅkari > (osn) śaṅkara Ime Śaṅkara (m) znači 'dobročinitelj, dobronamjernik, povoljan' od nesklonjive imenice śam 'mir, dobro, sreća, dobrobit' (od glagola √ śam4 'mirovati, završiti, okončati, umiriti se') i imenice kara (m, s) 'činjenje, vršenje, djelovanje, činitelj, čimbenik, uzrok' (od glagola √ kṛ8 'činiti'). Ime Śaṅkara odnosi se na Śivu u njegovom milostivom aspektu. Također, pod tim imenom poznat je i filozof Ādi Śaṅkara ili Śaṅkarācārya (788. – 820.; rođen u mjestu Kalady [Kālaṭi ] u indijskoj državi Kerali) koji je bio najvažni učitelj vedantinske škole monizma (advaita) i jedan od najutjecajnijih indijskih mislilaca. Njegovi ga sljedbenici i štovatelji smatraju Śivinim avatārom. mayaskarāya (D, jd, m) = Činitelju ugode, radosti, užitka > (osn) mayaskara mayas (s) osvježenje, ugoda, radost, užitak √ mā3 (gl) glasati se, vikati, galamiti, urlati kara (pr, s, m) činjenje, vršenje, djelovanje, činitelj, čimbenik, uzrok √ kṛ8 (gl) činiti śivāya (D, jd, m) = Blagome, Śivi, 'Vječno blagomu' > (osn) śiva Pridjev śiva znači 'blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran' i najvjerojatnije dolazi od glagola √ śī2 'leći, osloniti se, odmoriti se, zaspati', dok po drugima dolazi od glagola √ śū1 'nateći, bubriti, rasti'. śivatarāya (D, jd, m) = Blažemu, Śivatari (osn) śivatara Riječ śivatara zapravo je komparativ pridjeva śiva, pa znači 'blaži, povoljniji, dobrohotniji, dobronamjerniji'. Tvori se sekundarnim sufiksom -tara za tvorbu komparativa. tīrthyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u plićaku > (osn) tīrthya tīrtha (s) sveto mjesto, mjesto hodočašća, prolaz, staza, cesta, plićak, gaz kūlyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na obali > (osn) kūlya kūla (s) obala, žal pāryāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je prijeko, s druge strane > (osn) pārya para (pr) dalek, udaljen, konačan, zadnji, glavni, najveći avāryāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je s ove strane > (osn) avārya avāra (s) ova strana, ova strana obale

58

prataraṇāya (pr, D, jd, m) = Onome koji prelazi > (osn) prataraṇa pra- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'pred, prema' taraṇa (s) prijelaz, prelazak √ tṝ1,6 (gl) proći, preći -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari uttaraṇāya (pr, D, jd, m) = Onome koji se vraća > (osn) uttaraṇa ud (prj) visok, na, iznad taraṇa (s) prijelaz, prelazak √ tṝ1,6 (gl) proći, preći -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari ātāryāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u prijelazima > (osn) ātārya ātṝ1,6 (gl) nadići, prijeći, preskočiti, nadvladati ā (prj) do, pri, k √ tṝ1,6 (gl) proći, preći alādyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u oceanu > (osn) alādya Etimologija imenice alāda je nejasna. śaṣpyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u travi > (osn) śaṣpya śaṣpa (s) trava phenyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u pjeni > (osn) phenya phena (m) pjena sikatyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u pijesku > (osn) sikatya sikatā (ž) pijesak pravāhyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u toku > (osn) pravāhya pravah1 (gl) pronositi, voditi, vući, teći, oprati, isprati pra (prj) pred, prema √ vah1 (gl) nositi, prenositi, prebaciti, voziti, jahati

59

9. ANUVĀKA

nama iriṇyāya ca prapathyāya ca namaḥ kiṁśilāya kṣayaṇāya ca

namaḥ kapardine ca pulastaye ca namo goṣṭhyāya ca gṛhyāya ca namas talpyāya ca gehyāya ca

namaḥ kāṭyāya ca gahvareṣṭhāya ca namo hṛdayyāya ca niveṣpyāya ca

namaḥ pāṁsavyāya ca rajasyāya ca namaḥ śuṣkyāya ca harityāya ca

namo lopyāya colapyāya ca nama ūrvyāya ca sūrmyāya ca

namaḥ parṇyāya ca parṇa-śadyāya ca namo 'paguramāṇāya cābhighnate ca

nama ākhidate ca prakhidate ca namo vaḥ kirikebhyo devānāṁ hṛdayebhyo namo vikṣīṇakebhyo namo vicinvatkebhyo nama ānirhatebhyo nama āmīvatkebhyaḥ

Naklon i Onome koji je u pustinji i Onome koji luta, naklon i Onome koji je u kamenju i Onome koji je u naseljima.

Naklon i Kovrčavom i Onome s ravnom kosom, naklon i Onome koji je u staji i Onome koji je u kući.

Naklon i Onome koji je u postelji i Onome koji je u kućnom blagu, naklon i Onome koji je u rupi i Onome koji je u spilji. Naklon i Onome koji je u srcu i Onome koji je u viru,

naklon i Onome koji je u prašini i Onome koji je u pari. Naklon i Onome koji je na suhom i Onome koji je u zelenilu,

naklon i Onome koji je u grmlju i Onome koji je u mekoj travi. Naklon i Onome koji je u podmorju i Onome koji je u bujici,

naklon i Onom koji je u lišću (na drvetu) i Onom koji je u lišću koje pada. Naklon i Onome koji prijeti i Onome koji udara, naklon i Onome koji otima i Onome koji odbija.

Naklon Vama Iskrama, Srcima bogova, naklon Uništavateljima, naklon Onima koji promišljaju.

Naklon Neubijenima, naklon Uništavateljima.

60

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred glasa ā, pa namaḥ prelazi u nama. iriṇyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u pustinji > (osn) iriṇya iriṇa (ž) pustinja, tok vode, pukotina √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) prapathyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji putuje, luta > (osn) prapathya prapatha (m) put, putovanje, cesta, staza pra- (prj) prefiks u značenju prijedloga 'pred, prema' patha (m) put, cesta, staza √ path1 (gl) ići, kretati se, stupati kiṁśilāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u kamenju > (osn) kiṁśila kim (upt z) koga? što? ka (upt z) tko?, što?, koji? śila (m) kamen, kamenčić kṣayaṇāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u naseljima > (osn) kṣayaṇa √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari kapardine (pr, D, jd, m) = Kovrčavomu, Kuštravomu > (osn) kapardin kaparda (m) školjka, petlja, čvor, kovrča, lokna, uvojak -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi pulastaye (pr, D, jd, m) = Onome koji ima ravnu kosu > (osn) pulasti Imenica pulasti vjerojatno dolazi od prijedloga puras 'ispred, istočno od'. goṣṭhyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u staji > (osn) goṣṭhya goṣṭha (m) staja, štala go (m) govedo, krava stha (pr) koji stoji, koji se nalazi (samo na kraju složenice) √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se gṛhyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u kući > (osn) gṛhya gṛha (m) kuća

61

talpyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u postelji > (osn) talpya talpa (m) postelja, krevet, kauč, sofa √ tṛp4 (gl) biti zadovoljen, zadovoljan gehyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u kućnom blagu > (osn) gehya geha (m) kućno blago, materijalna dobra kāṭyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u rupi > (osn) kāṭya kaṭa (m) rupa, šupljina, bedro, slabina gahvareṣṭhāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u spilji > (osn) gahvareṣṭhya gahvara (pr, m) dubok, dubina, spilja, pećina, jazbina stha (pr) koji stoji, koji se nalazi (samo na kraju složenice) √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se hṛdayyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u srcu > (osn) hṛdayya hṛdaya (s) srce niveṣpyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u viru > (osn) niveṣpya niveṣya (m) vir ni- (prf) prefiks sa značenjem prijedlog 'dolje, unutra' veṣa (s) aktivnost, menadžent √ viś6 (gl) ući pāṁsavyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u prašini > (osn) pāṁsavya pāṁsu (m) prašina, pijesak rajasyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u pari > (osn) rajasya rajas (s) boja, vlaga, para √ rañj4 (gl) biti obojen, pomaknut, pocrvenjeti śuṣkyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je na suhom > (osn) śuṣkya śuṣka (pr) suh, prazan harityāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u zelenilu > (osn) haritya harita (pr) zelenkast hari (pr) zelen lopyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u grmlju > (osn) lopya lopa (m) grmlje, šibik ulapyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u mladoj, mekoj travi > (osn) ulapya ulapa (m) mlada trava

62

ūrvyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u podmorju > (osn) ūrvya ūrva (m) podmorje, ocean, more sūrmyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u bujici > (osn) sūrmyāya sūrma (m) vododerina, bujica, brazda, jarak, žlijeb parṇyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u lišću > (osn) parṇya parṇa (s) list parṇa-śadyāya (pr, D, jd, m) = Onome koji je u lišću koje pada

> (osn) parṇa-śadya (TP) parṇa (s) list śada (m) pad √ śad1,6 (gl) oboriti, nadvladati, pasti, ubiti, baciti, ubiti apaguramāṇāya (ppm, D, jd, m) = Onome koji prijeti > (osn) apaguramāṇa apagur6 (gl) odbiti, prijetiti apa (prj) od, dalje √ gur6 (gl) rasti, dizati, truditi se -māna (suf) sufiks za tvorbu participa medijalnog abhighnate (ppa, D, jd, m) = Onome koji udara > (osn) abhighnat abhihan2 (gl) udariti, lupiti, puknuti abhi (prj) do, pre-, k √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti ākhidate (ppa, D, jd, m) = Onome koji odvlači, otima > (osn) ākhidat ākhid6 (gl) odvući, oteti ā (prj) do, pri, k √ khid6 (gl) stisnuti, udariti, lupiti prakhidate (ppa, D, jd, m) = Onome koji odbija, odguruje > (osn) prakhidat prakhid6 (gl) odbiti, odgurnuti, potisnuti, istisnuti pra (prj) pred, prema √ khid6 (gl) stisnuti, udariti, lupiti vas (enk, z, D, mn) = vama, vam yūyam (z, N, m) vi > tvad = ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice yūyam 'vi', inače: yuṣmabhyam. kirikebhyas (D, mn, m) = iskrama > (osn) kirika

63

devānām (G, mn, m) = (od) bogova, nebesnika, polubogova > (osn) deva √ div4 (gl) igrati se, baciti, kockati se hṛdayebhyas (D, mn, m) = srcima > (osn) hṛdaya vikṣīṇakebhyas (D, mn, m) = uništavateljima > (osn) vikṣīṇaka vikṣi1,5,9 (gl) uništiti, razoriti vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ kṣi1,5,9 (gl) uništiti, razoriti vicinvatkebhyas (D, mn, m) = Onima koji promišljaju > (osn) vicinvatka vicint10 (gl) promatrati, percipirati, promišljati, razmišljati vi (prj) raz-, bez (pojačava značenje glagola) √ cint10 (gl) misliti, zamisliti se, razmišljati, odvagnuti, izmisliti,

smisliti, shvatiti, pojmiti ānirhatebhyas (ptg, D, mn, m) = Neubijenima > (osn) ānirhata a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an nirhata (ptg) ubijen, slomljen nis- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'iz, izvan' hata (ptg) ubijen, uhvaćen, obuzet √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti U ovom participu gotovom negacijsko a- se produžuje. āmīvatkebhyas (D, mn, m) = Uništavateljima > (osn) āmīvatka āmīv1 (gl) stiskati, gurati, razarati ā (prj) do, pri, k √ mīv1 (gl) kretati se, pomicati se -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva

64

10. ANUVĀKA

1. drāpe andhasas pate daridran nīla-lohita

eṣāṁ puruṣāṇām eṣāṁ paśūnāṁ mā bhermā 'ro mo eṣāṁ kiṁcanām amat

(O) Gospodaru mraka na Nebu, Plavocrveni kojemu se molimo,

Nemoj strašiti ove ljude, ove životinje ni bilo koga drugoga. drāpe (L, jd, m) = na Nebu > (osn) drāpa andhasas (G, jd, s) = (od) mraka > (osn) andhas pate (V, jd, m) = (o) Kralju, Vladaru, Gospodaru > (osn) pati daridrat (ppa, V, jd, m) = (o) Ti kojemu se mole (za hranu) > (osn) daridrat nīla-lohita (V, jd, m) = (o) Plavocrveni > (osn) nīla-lohita (DVN) nīla (pr) plav, taman lohita (pr) bakrenast, crven, crvenkast Pridjev lohita vjerojatno potječe od glagola √ ruh1 'rasti, penjati se, dizati se'. eṣām (pok z, G, mn, m) = (od) ovih idam (pok z) ovaj, ova, ovo puruṣāṇām (G, mn, m) = (od) ljudi, osoba > (osn) puruṣa paśūnām (G, mn, m) = (od) životinja, zvijeri > (osn) paśu mā (č) = ne, nemoj bher (G, mn, ž) = (od) straha > (osn) bhī kiñcanām (neodr z, Ak, jd, ž) = neku > (osn) kiṁcana / kiñcana kim (upit z) što, kako, zašto -cana (suf) sufiks za tvorbu neodređenih zamjenica i priloga

(inače složen od veznika ca i čestice na) amat (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da ide > √ am1 (gl) ići Oblik amat je vedski injunktiv.

65

2. yā te rudra śivā tanūḥ śivā viśvāha bheṣajī śivā rudrasya bheṣajī tayā no mṛḍa jīvase

(O) Rudro, taj Tvoj blagi lik, uvijek (je) blagi lijek.

(Od) tog blagog Rudrina lijeka neka živimo u radosti. yā (odn z, N, jd, ž) = ona koja yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) śivā (pr, N, jd, ž) = blaga, umilostivljena, povoljna, dobrohotna > (osn) śiva tanūs (N, jd, ž) = tijelo, lik, oblik > (osn) tanū Imenica tanū (ž) 'tijelo, lik, oblik' kolateralni je oblik istoznačnice tanu (ž), te dolazi od glagola √ tan8 'istezati, natezati, protezati', te ponajprije ime značenje pridjeva 'tanahan, suptilan, fin, delikatan'. viśvāha (pril) = uvijek bheṣajī (N, jd, ž) = lijek > (osn) bheṣajī Imenica bheṣajī vjerojatno potječe od glagola abhi 'do, pre-, k' + √ sañj1 ('visjeti, prianjati, pristajati, priljubiti se') 'zalijepiti, priljepiti, aplicirati, dati lijek (?)'. rudrasya (G, jd, m) = (od) Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) tayā (z, I, jd, ž) = (s) njom, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. mṛḍa (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = smiluj se, oprosti, obraduj, razveseli, usreći

66

√ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'. jīvase (gl, 2.l, jd, Ātm, prez, ind) = živiš > √ jīv1 (gl) živjeti

3. imāṁ rudrāya tavase kapardine kṣayad-vīrāya prabharāmahe matim

yathā naḥ śamasad dvi-pade catuṣ-pade viśvaṁ puṣṭaṁ grāme asminn anāturam

Ovu misao predajemo Rudri, Snažnomu, Kovrčavom, Gospodaru ljudi kako bi (svi) ljudi i životinje u ovom selu živjeli u obilju i bez patnje.

imām (pok z, Ak, jd, ž) = ovu idam (pok z) ovaj, ova, ovo rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) tavase (D, jd, m) = Jakom, Snažnom > (osn) tavas √ tu2 (gl) biti jak kapardine (pr, D, jd, m) = Kovrčavomu, Kuštravomu > (osn) kapardin kaparda (m) školjka, petlja, čvor, kovrča, lokna, uvojak -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi kṣayad-vīrāya (D, jd, m) = Gospodaru ljudi > (osn) kṣayad-vīra (TP) √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati vīra (m) junak, heroj, čovjek, sin Imenica vīra istoznačnica je imenici vira (m). prabharāmahe (gl, 1.l, mn, Ātm, prez, ind) = predajemo se prabhṛ1,3 (gl) predati (se), staviti ispred, ispružiti, predstaviti pra (prj) pred, prema √ bhṛ1,3 (gl) nositi, podnositi matim (Ak, jd, ž) = mišljenje, stav, misao, misli, um > (osn) mati √ man4,8 (gl) misliti -ti (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica (ž)

67

yathā (pril) = kako, kao što nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. śamasat (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da miruje, da bude u miru > √ śam4 (gl) mirovati, završiti, okončati, umiriti se Oblik śamsat je vedski injunktiv. dvi-pade (D, jd, m) = dvonošcu, čovjeku > (osn) dvi-pad dvi (br) dva (kao prvi dio složenica); inače je osnova: dva pad (m) stopa, stopalo, noga catuṣ-pade (D, jd, m) = četveronošcu, životinji > (osn) catuṣ-pad catur (br) četiri pad (m) stopa, stopalo, noga viśvam (pr, Ak, jd, s) = sve, svega, svakoga > (osn) viśva puṣṭam (ptg, Ak, jd, s) = ono što je gajeno, obilje, bogatstvo > (osn) puṣṭa √ puṣ1 (gl) gajiti, hraniti, njegovati, cvjetati, napredovati, razvijati se grāme (L, jd, s) = u selu > (osn) grāma asmin (pok z, L, jd, s) = (u) ovomu idam (pok z) ovaj, ova, ovo anāturam (pr, Ak, jd, s) = onaj koji je bez patnje, boli > (osn) anātura an- (prf) izražava se negacija; ispred suglasnika -a ātura (pr) patnja, bol

68

4. mṛḍā no rudrota no mayaskṛdhi kṣayad-vīrāya namasā vidhema te yacchaṁ ca yoś ca manurāyaje pitā tadaśyāma tava rudra praṇītau

(O) Rudro, Gospodaru ljudi, obraduj nas srećom.

Slavimo Te klanjajući se. (O) Rudro, Svijetli, obožavam Te. I ugodu i radost (nam daj) koju je dostigao (naš) praotac Manu.

mṛḍā (N, jd, ž) = milost, sreća, radost > (osn) mṛḍā √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Imenica Mṛḍā ujedno je i ime božice Parvatī. Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'. nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) uta (č) = također, i mayaskṛdhi (gl, 3.l, jd, Prs, imp) = obraduj, učini sretnim > (osn) mayaskṛt mayas (s) osvježenje, ugoda, radost, užitak -kṛt (pr) koji radi, koji djeluje (na kraju složenice) √ kṛ8 (gl) činiti kṣayad-vīrāya (D, jd, m) = Gospodaru ljudi > (osn) kṣayad-vīra (TP) √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati vīra (m) junak, heroj, čovjek, sin Imenica vīra istoznačnica je imenici vira (m). namasā (I, jd, s) = (s) naklonom > (osn) namas vidhema (gl, 1.l, mn, Prs, opt) = da obožavamo, da slavimo > √ vidh6 (gl) obožavati, slaviti, klanjati se te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. yaccham (N, jd, s) = dobro, ugoda, radost > (osn) yaccha

69

ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) yos (pril) = dobro, ugodno, sretno ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) manus (N, jd, m) = Manu > (osn) manu Imenica Manu (od glagola √ man4,8 'misliti') 'uman, pametan, razuman' odnosi se na čovjeka općenito (kao razumno biće, homo sapiens), ili na 14 Manua – praotaca čovječanstva i vladara Zemlje. Tijekom jednog dana boga Brahme (stvoritelja Svemira), tj. kalpe koja traje 4,32 milijarde godina smjeni se 14 Manua: 1. Svāyaṁbhuva, 2. Svārociṣa, 3. Auttami, 4. Tāmasa, 5. Raivata, 6. Cākṣuṣa, 7. Vaivasvata (Śrāddhadeva, Satyavrata), 8. Sāvarṇi, 9. Dakṣasāvarṇi, 10. Brahmasāvarṇi, 11. Dharmasāvarṇi, 12. Rudrasāvarṇi, 13. Raucya (Devasāvarṇi) i 14. Bhautya (Indrasāvarṇi). Svaki vlada jednom četrnaestinom kalpe, tj. razdobljem Manua (manvantara). Trenutačno Zemljom vlada sedmi – Vaivasvata Manu, koji je sin Vivasvata (Sunca) i Saraṇyu (božice Zore). Na njega se misli u ovoj strofi. āyaje (gl, 1.l, jd, Ātm, prez, ind) = obožavam, nudim, slavim, posvećujem > āyaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti ā (prj) do, pri, k √ yaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti pitā (N, jd, m) = otac > (osn) pitṛ Imenica pitṛ dolazi iz indoevropskog korijena *pәtēr 'otac' i prepoznaje se u suvremenim indoarijskim jezicima, npr. hindskom िपता [pitā], perzijskom پدار [pedār]; latinskom pater, talijanskom padre, grčkom πατήρ [patḗr], gotskom fadar, njemačkom Vater, engleskom father itd. tad (z, N, jd, s) = ono tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono aśyāma (V, jd, m) = (o) Svijetli > (osn) aśyāma a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an śyāma (pr) crn, plav, tamnoplav, plav tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti praṇītau (ptg, N, dv, m) = unaprijeđeni, vođeni, učinjeni > (osn) praṇīta praṇī1 (gl) voditi, unaprijediti, napredovati pra (prj) pred, prema √ nī1 (gl) voditi

70

5. mā no mahāntam uta mā no arbhakaṁ

mā na ukṣantam uta mā na ukṣitam mā no vadhīḥ pitaraṁ mota mātaraṁ

priyā mā nas tanuvo rudra rīriṣaḥ

(O) Rudro, nemoj nas uništiti tim svojim prijatnim likom, ni naše stare, ni naše malene, ni naše mlade, ni naše odrasle,

ni naše žene, ni očeve, niti majke. mā (č) = ne, nemoj nas (enk, z, G, mn) = (od) nas, naš vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice vayam 'mi', inače: asmākam. mahāntam (pr, Ak, jd, m) = velikog, starog > (osn) mahat uta (č) = također, i arbhakam (pr, Ak, jd, m) = malenog, mladog > (osn) arbhaka ukṣantam (pr, Ak, jd, m) = mladića, nedozrelog > (osn) ukṣat √ ukṣ1 (gl) poškropiti, ovlažiti, ojačati ukṣitam (ptg, Ak, jd, m) = odraslog > (osn) ukṣita √ ukṣ1 (gl) poškropiti, ovlažiti, ojačati vadhīs (Ak, jd, m) = ženu > (osn) vadhī pitaram (Ak, jd, m) = oca > (osn) pitṛ mātaram (Ak, jd, ž) = majku > (osn) mātṛ Imenica mātṛ dolazi iz indoevropskog korijena *mātḗr 'majka' i prepoznaje se u suvremenim indoarijskim jezicima, npr. hindskom माता [mātā] i bengalskom মাতা [mātā], perzijskom مادر [mādar]; latinskom māter, talijanskom, španjolskom i portugalskom madre, francuskom mère, grčkom μητήρ [metér] i μητέρα [metéra], irskom máthair, litavskom motė, švedskom moder, islandskom móðir, nizozemskom moeder, njemačkom Mutter, engleskom mother, staroslavenskom mati, ruskom мать, poljskom matka, hrvatskom mati itd. priyās (pr, Ak, jd, ž) = dragu, voljenu > (osn) priya √ prī4,9 (gl) zadovoljiti, obradovati, ohrabriti, umiriti, voljeti, utješiti

71

tanuvās (I, jd, ž) = (s) tijelom, likom, oblikom > (osn) tanū rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) rīriṣas (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da rastopiš, rastaviš, uništiš √ rī9 (gl) biti labav, nemiran, kolebljiv, nepostojan; topiti se, rastaviti se Oblik rīriṣas je vedski injunktiv. Glagol rī9 javlja se i u inačici lī9. Glagol √ lī9 'nestati, rastopiti se, istopiti se, iščeznuti, nestati' razlikuje se od glagola √ lī4 'prianjati, pritisnuti, zalijepiti, pričvrstiti'.

6. mā nas toke tanaye mā na āyuṣi mā no goṣu mā no aśveṣu rīriṣaḥ vīrān mā no rudra bhāmito 'vadhīr haviṣmanto namasā vidhema te

Nemoj uništiti našu djecu (i) obitelji,

naše živote, naša goveda (i) naše konje. (O) Rudro, (i kad si) srdit, nemoj ubiti naše muškarce.

Slavimo Te klanjajući se. mā (č) = ne, nemoj nas (enk, z, G, mn) = (od) nas, naš vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice vayam 'mi', inače: asmākam. toke (L, mn, m) = u potomstvu, djeci > (osn) toka √ tuj6 (gl) dati, podati, rodati tanaye (L, mn, m) = u obitelji > (osn) tanaya āyuṣi (L, mn, s) = u životima, životnim vjekovima > (osn) āyus goṣu (L, mn, m) = u govedima, kravama > (osn) go aśveṣu (L, mn, m) = u konjima > (osn) aśva

72

rīriṣas (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da rastopiš, rastaviš, uništiš √ rī9 (gl) biti labav, nemiran, kolebljiv, nepostojan; topiti se, rastaviti se Oblik rīriṣas je vedski injunktiv. Glagol rī9 javlja se i u inačici lī9. Glagol √ lī9 'nestati, rastopiti se, istopiti se, iščeznuti, nestati' razlikuje se od glagola √ lī4 'prianjati, pritisnuti, zalijepiti, pričvrstiti'. vīrān (Ak, mn, m) = junake, heroje, ljude, sinove > (osn) vīra rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) bhāmitas (N, jd, m) = ljutit, srdit > (osn) bhāmita √ bhām1 (gl) ljutiti se, srditi se avadhīs (N, mn, m) = onaj koji ne ubija, ne uništava > (osn) avadhi a- (prf) izražava se negacija; ispred samoglasnika -an vadha (m) ubojica, uništavatelj √ vadh1 (gl) ubiti, udariti, razbiti, zaklati haviṣmantas (N, mn, m) = oni koji prinose žrtvu > (osn) haviṣmat havis (s) dar, prinos, žrtva √ hu3 (gl) žrtvovati, prinijeti, ponuditi -mat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja

osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" U vedskom obredu havis se odnosi na sastojke koji se prinose ili žrtvuju (lijevaju ili ubacuju u vatru). namasā (I, jd, s) = (s) naklonom > (osn) namas vidhema (gl, 1.l, mn, Prs, opt) = da obožavamo, da slavimo > √ vidh6 (gl) obožavati, slaviti, klanjati se te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam.

73

7. ārāt te goghna uta pūruṣaghne kṣayad-vīrāya

sumnam asme te astu rakṣā ca no adhi ca deva brūhy athā ca naḥ

śarma yaccha dvi-barhāḥ

(O) Gospodaru ljudi, udalji (od nas) ubojice goveda i ubojice ljudi. Neka nam bude Tvoja naklonost. (O) Bože, (Ti koji si) Veoma snažan,

zaštiti nas i blagoslovi nas sada utočištem (i) radošću. ārāt (gl, 3.l, jd, Prs, inj, ind) = da ide > √ ṛ1,3,5 (gl) ići, uzdizati se Oblik ārāt je vedski injunktiv. te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. goghne (L, mn, m) = u ubijanju goveda, krava > (osn) goghna go (m) govedo, krava -ghna (m) uništavanje, uništavatelj √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti uta (č) = također, i pūruṣaghne (L, mn, m) = u ubijanju ljudi > (osn) pūruṣaghna puruṣa (m) puruṣa, osoba, čovjek -ghna (m) uništavanje, uništavatelj √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti kṣayad-vīrāya (D, jd, m) = Gospodaru ljudi > (osn) kṣayad-vīra (TP) √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati vīra (m) junak, heroj, čovjek, sin Imenica vīra istoznačnica je imenici vira (m). sumnam (N, jd, s) = dobra volja, naklonost, pažnja > (osn) sumna su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) -mna (s) onaj koji misli √ man4,8 (gl) misliti

74

asme (pok z, D, jd, m) = ovom idam (pok z) ovaj, ova, ovo Oblik asme javlja se samo u vedskom jeziku (za genitiv i dativ). te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti rakṣā (N, jd, ž) = zaštita, čuvanje, skrb > (osn) rakṣā √ rakṣ1 (gl) štititi, čuvati, sačuvati ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) nas (enk, z, G, mn) = (od) nas, naš vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice vayam 'mi', inače: asmākam. adhi (prj) = preko, na deva (V, jd, m) = (o) Bože, Nebesniče, polubože > (osn) deva √ div4 (gl) igrati se, baciti, kockati se U vedskom panteonu razlikuju se dvije skupine nadljudskih bića 'bogova': svijetli nebesnici (deva) i tajanstveni (asura). Najpoznatiji deve su Indra, Agni, Vāyu, Uṣas, Sūrya, Āpas, Maruti i Aśvini; a najznačajniji asure su Mitra i Varuṇa. U kasnijem brahmanizmu imenica deva u jednini može se odnositi na jednog Vrhovnog Boga, a kada se javlja u množini na ostala nadljudska bića koja se obično prevode 'bogovi' ili 'polubogovi' (engl. demigods) koji nisu jedan Vrhovni Bog. brūhi (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = reci, govori > √ brū2 (gl) reći, govoriti athā (pril) = sada, tada, netom, i, također, eto Oblik athā javlja se samo u vedskom jeziku. śarma (N, jd, s) = utjehu, zaklon, utočište > (osn) śarman √ śri1 (gl) osloniti se, pasti, prilijepiti se, pribjeći, uteći se yaccha (N, jd, s) = dobro, ugoda, radost > (osn) yaccha dvi-barhās (N, jd, s) = veoma (dvostruko) snažan > (osn) dvi-barhas (DVI) dvi (br) dva (kao prvi dio složenica); inače je osnova: dva barhas (s) snažan, jak

75

8. stuhi śrutaṁ gartasadaṁ yuvānaṁ mṛgan na

bhīmam upahatnum ugram mṛḍā jaritre rudra stavāno anyante

asman nivapantu senāḥ

Obožavaj Čuvenog, Onoga koji sjedi na kočiji, Mladoga, Divljeg, Strašnog, Ubojicu neprijatelja, Stravičnog.

(O) Rudro, (Svome) Hvalitelju himama (daj) radost. Neka Tvoje vojske ne satru nas nego (one) druge.

stuhi (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = obožavaj, hvali, slavi > √ stu2 (gl) obožavati, hvaliti, slaviti, uzdizati, opjevati śrutam (ptg, Ak, jd, m) = Čuvenog, Slušanog > (osn) śruta √ śru5 (gl) čuti, slušati gartasadam (Ak, jd, m) = Onoga koji sjedi na kočiji > (osn) gartasad garta (m) tron, sjedište, kočija, sjedalo na kočiji -sad (suf) onaj koji sjedi √ sad1 (gl) sjediti, tonuti yuvānam (Ak, jd, m) = Mladoga > (osn) yuvan Pridjev yuvan vjerojatno potječe od glagola √ yu3 'odvojiti' s primarnim sufiksom -van kojim se tvore imenice i pridjevi muškog roda općeg značenja. Pridjev yuvan prepoznaje se u latinskom juvenis, talijanskom giovane, španjolskom joven, litavskom jaunas, njemačkom jung, engleskom young itd. mṛgam (Ak, jd, m) = Divlju životinju, gazelu, antilopu > (osn) mṛga na (č) = ne bhīmam (pr, Ak, jd, m) = Strašnog, Strahovitog > (osn) bhīma √ bhī3 (s) strašiti se, plašiti se upahatnum (pr, Ak, jd, m) = Ubojicu neprijatelja > (osn) upahatnu upahan2 (gl) zatući, udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti upa (prj) pri, do √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti ugram (pr, Ak, jd, m) = Strašnog, Stravičnog, Užasnog > (osn) ugra Pridjev ugra vjerojatno potječe od glagola √ vraj1 'ići, hodati, ludati, tumarati, kretati se').

76

mṛḍā (N, jd, ž) = milost, sreća, radost > (osn) mṛḍā √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Imenica Mṛḍā ujedno je i ime božice Parvatī. Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'. jaritre (D, jd, m) = hvalitelju, onome koji zaziva > (osn) jaritṛ √ jṝ1 (gl) slaviti, zazivati, hvaliti -tṛ (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica (m, s) za vršitelja radnje,

te za srodstvo (m, ž) Glagol √ jṝ1 treba razlikovati od glagola √ jṝ1,4 'starjeti, propadati, klonuuti, sahnuti, venuti'. rudra (V, jd, m) = (o) Rudro > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) stavānas (N, jd, m) = oda, pohvala, himna > (osn) stavāna √ stu2 (gl) obožavati, hvaliti, slaviti, uzdizati, opjevati anyam (pr, Ak, jd, m) = drugog, inog, ostalog > (osn) anya te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. asmad (z, Abl, mn, m) = od nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja nivapantu (gl, 3.l, mn, Prs, imp) = neka satru, zbace, unište > nivap1 (gl) zbaciti, maknuti, satrati, uništiti ni (prj) dolje, unutra √ vap1 (gl) maknuti, baciti, odbaciti, ispustiti, otpustiti, pustiti senās (N, mn, ž) = vojske> (osn) senā √ si5,9 (gl) vezati

77

9. pariṇo rudrasya hetir vṛṇaktu pari tveṣasya durmatir aghāyoḥ

ava sthirā maghavadbhyas tanuṣva mīḍhvas tokāya tanayāya mṛḍaya

Neka nas promaši Rudrino oružje. Neka (nas obiđe Tvoja) čvrsta (za nas) opasna namjera (u Tvome) gnjevu.

(Ti si) Darežljiv. Obraduj našu obitelj i potomstvo. pari (prj) = okolo, oko nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. rudrasya (G, jd, m) = (od) Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) hetis (N, jd, m) = strijela, oružje, pucanj, udarac, ozljeda > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti vṛṇaktu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka zaobiđe, neka promaši, neka obiđe √ vṛj7 (gl) izviti, uviti, saviti, otkinuti Ovdje je rastavljen preverb (prijedlog) pari od glagola √ vṛj7, pa pari + vṛṇaktu znači 'neka obiđe, izbjegne, promaši' itd. tveṣasya (pr, G, jd, m) = (od) naglog, uznemirenog, gnjevnog > (osn) tveṣa √ tviṣ1 (gl) uznemiriti se, uzbuditi se durmatis (N, jd, ž) = loša misao, laž, zla nakana > (osn) durmati dus- (prf) loš, težak, zao

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) mati (ž) mišljenje, stav √ man4,8 (gl) misliti -ti (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica (ž) aghāyos (G, dv, m) = (od dva) zla, loša > (osn) agha ava (prj) = dolje, od sthirā (N, jd, ž) = čvrsta, nepomična > (osn) sthirā √ sthir1 (gl) čvrsto stajati Glagol √ sthir1 vjerojatno je oblik glagola √ sthā1 'stajati, nalaziti se'.

78

maghavadbhyas (G, dv, m) = (od dva) obilna > (osn) maghavat magha (m) dar, poklon, obilje -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" tanuṣva (gl, 2.l, jd, Ātm, imp) = istegni, nategni, protegni √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati mīḍhvas (pr, N, jd, m) = Bogat, Darežljiv > (osn) mīḍhvas tokāya (D, jd, m) = potomstvu, djeci > (osn) toka √ tuj6 (gl) dati, podati, rodati tanayāya (D, jd, m) = obitelji > (osn) tanaya mṛḍaya (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = smiluj se, oprosti, obraduj, razveseli, usreći √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'.

10. mīḍhuṣṭama śivatama śivo naḥ sumanā bhava parame vṛkṣa āyudhaṁ nidhāya kṛttiṁ vasāna

ācara pinākaṁ bibhrad āgahi

(O) Najdarežljiviji, Najblaži, budi nam blag (i) dobronamjeran. Spusti (Svoje) oružje kod najdaljeg drveta.

Odjeni se u kožu i dođi (nam) noseći trozubac Pināku. mīḍhuṣṭama (V, jd, m) = (o) Najdarežljiviji, Najbogatiji > (osn) mīḍhuṣṭama mīḍhvas (pr) bogat, darežljiv -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva śivatama (pr, N, jd, m) = najblaži, najpovoljniji, najbolji > (osn) śivatama śiva (pr, m) Śiva, blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan, dobronamjeran -tama (suf) sekundarni sufiks za tvorbu superlativa i rednih brojeva śivas (pr, N, jd, s) = blag, umilostivljen, povoljan, dobrohotan > (osn) śiva nas (enk, z, D, mn) = nama, nam vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmabhyam.

79

sumanās (N, jd, m) = dobronamjeran, ugodan, dobrohotan > (osn) sumanas su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) manas (s) um, pamet √ man4,8 (gl) misliti Imenice koje se odnose na muške osobe, a završavaju na imenice srednjeg roda koje završavaju na osnovu -as, u nominativu jednine produžuju samoglasnik (npr. aṅgiras > aṅgirās; uśanas > uśanās; uṣas > uṣās). Tako i ovdje: uttama + ojas > uttamaujās. bhava (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = budi > √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se parame (pr, L, jd, m) = (u) najdaljem, najudaljenijem > (osn) parama vṛkṣas (N, jd, m) = drvo, stablo > (osn) vṛkṣa āyudham (Ak, jd, s) = oružje > (osn) āyudha āyudh4 (gl) ratovati, napasti ā (prj) do, pri, k √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati nidhāya (aps) = spustivši, položivši, polegnuvši > nidhā3 (gl) spustiti, položiti, poleći, uložiti, povjeriti ni (prj) dolje, unutra √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti Apsolutiv (gerund) je nesklonjivi infinitni glagolski oblik. kṛttim (Ak, jd, ž) = kožu > (osn) kṛtti Etimologija imenice kṛtti je nejasna. vasāna (N, jd, s) = odjeća > (osn) vasāna √ vas2 (gl) odijevati, nositi odjeću, obući, staviti ācara (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = približi se, obrati se ācar1 (gl) približiti se, obraćati se, ponašati se ā (prj) do, pri, k √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati pinākam (Ak, jd, m) = trozubac > (osn) pināka Pināka je ime Śivina trozupca. bibhrat (ppfa, N, jd, m) = Onaj koji je ponio > (osn) bibhrat √ bhṛ1,3 (gl) nositi, podnositi Oblik bibhrat je particip perfekta aktivnog.

80

āgahi (gl, 2.l, jd, Prs, imp, ind) = dođi āgam1 (gl) doći ā (prj) do, pri, k √ gam1 (gl) ići

11. vikiriḍa vilohita namas te astu bhagavaḥ

yāste sahasraṁ hetayonyam asman nivapantu tāḥ

(O) Ranjavatelju, Jarko crveni, Bože, naklon neka Ti bude. (Svojim) tisućama oružjima satri druge, (a ne) nas.

vikiriḍa (V, jd, m) = Ranjavatelju > (osn) vikiriḍa Etimologija imenice vikiriḍa je nejasna. vilohita (pr, V, jd, m) = jarko crveni > (osn) vilohita vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje lohita (pr) bakrenast, crven, crvenkast Pridjev lohita vjerojatno potječe od glagola √ ruh1 'rasti, penjati se, dizati se'. namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti bhagavas (V, jd, m) = Bože > (osn) bhagavas bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati yās (odn z, N, mn, ž) = (one) koje yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. sahasram (br, N, jd, s) = tisuću > (osn) sahasra

81

hetayas (N, mn, ž) = strijele, oružja, pucnji, udarci, ozljede > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti anyam (pr, Ak, jd, m) = drugog, inog, ostalog > (osn) anya asmad (z, Abl, mn, m) = od nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja nivapantu (gl, 3.l, mn, Prs, imp) = neka satru, zbace, unište > nivap1 (gl) zbaciti, maknuti, satrati, uništiti ni (prj) dolje, unutra √ vap1 (gl) maknuti, baciti, odbaciti, ispustiti, otpustiti, pustiti tās (z, N, mn, ž) = one, te tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

12. sahasrāṇi sahasradhā bāhuvos tava hetayaḥ tāsām īśāno bhagavaḥ parācīnā mukhā kṛdhi

U (Svojim) rukama (imaš) tisuće (i) na tisuće oružja. (O) Bože, njihov (si) Gospodar. Okreni (ih) od nas.

sahasrāṇi (br, N, mn, s) = tisuće > (osn) sahasra sahasradhā (pril) = na tisuće sahasra (br) tisuću -dhā (suf) sufiks za tvorbu dijelnih priloga iz brojeva bāhuvos (L, dv, m) = u rukama > (osn) bāhu √ baṁh1 (gl) rasti tava (z, G, jd, m) = (od) tebe (tvoj) tvad (z) ti hetayas (N, mn, ž) = strijele, oružja, pucnji, udarci, ozljede > (osn) heti √ hi5 (gl) nagnati, tjerati, požuriti, natjerati, otpremiti, otpustiti tāsām (z, G, mn, ž) = (od) njih tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

82

īśānas (N, jd, m) = bog, vladar, gospodar > (osn) īśāna īśa (m) gospodar, bog bhagavas (V, jd, m) = Bože > (osn) bhagavas bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati parācīnā (N, jd, ž) = okrenuta, obrnuta > (osn) parācīnā Ovaj pridjev dolazi od pridjeva para 'dalek, udaljen, konačan, zadnji, glavni, najveći' i glagola √ añc1 'saviti se' koji ima funkciju sufiksa sa značenjem 'usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka'. mukhā (pril) = gledajući, okrenuvši Imenica mukha (s) znači 'lice usta'. kṛdhi (gl, 3.l, jd, Prs, imp) = učini > √ kṛ8 (gl) činiti

83

11. ANUVĀKA

1. sahasrāṇi sahasraśo ye rudrā adhi bhūmyām teṣāṁ sahasra-yojane 'vadhanvāni tanmasi

Na Zemlji (žive) tisuće (i) na tisuće Rudri.

(Mi) olabavljujemo (njihove) lukove (i udaljujemo ih) na tisuće yojana (od sebe).

sahasrāṇi (br, N, mn, s) = tisuće > (osn) sahasra sahasraśas (br) = na tisuće sahasra (br) tisuću -śas (suf) sufiks za tvorbu dijelnih (distributivnih) brojeva i priloga ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji rudrās (N, mn, m) = Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) adhi (prj) = preko, na bhūmyām (L, jd, ž) = na Zemlji > (osn) bhūmi √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se -mi/mī (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja(m, s) teṣām (z, G, mn, m) = (od) njih tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono sahasra-yojane (L, jd, s) = na tisuće yojana > (osn) sahasra-yojana (DVI) sahasra (br) tisuću yojana (s) yojana √ yuj7 (gl) vezati, upregnuti -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari Yojana je mjerna jedinica za duljinu i iznosi oko 13 kilometara. ava (prj) = dolje, od

84

dhanvāni (Ak, mn, s) = lukove > (osn) dhanvan Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). tanmasi (gl, 1.l, mn, Prs, prez, ind) = natežemo, istežemo, protežemo > avatan8 (gl) opustiti, olabaviti ava (prj) dolje, od √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati Ovdje je rastavljen preverb (prijedlog) ava od glagola √ tan8, pa ava + tanmasi znači 'opuštamo, olabavljujemo'.

2. asmin mahaty arṇave 'ntarikṣe bhavā adhi

Bhave (žive) na ovom velikom oceanu (i) u ozračju.

asmin (pok z, L, jd, s) = (u) ovomu idam (pok z) ovaj, ova, ovo mahati (pr, L, jd, s) = na velikom > (osn) mahat arṇave (L, jd, s) = na oceanu, valu, poplavi > (osn) arṇava Etimologija imenice arṇava je nepoznata. antarikṣe (L, jd, s) = u ozračju, atmosferi > (osn) antarikṣa antar (pril) unutra √ īkṣ1 (gl) vidjeti U vedskoj kozmgrafiji antarikṣa je prostor između Zemlje i Neba. bhavās (N, mn, m) = Bhave > (osn) bhava bhava (m) početak, izvor, iskon, postojanje √ bhū1 (gl) biti Bhava je jedno od imena boga Śive. adhi (prj) = preko, na

85

3. nīla-grīvāḥ śiti-kaṇṭhāḥ śarvā adhaḥ kṣamā-carāḥ

Śarve plavoga vrata (i) bijeloga grla hodaju po nižim svjetovima.

nīla-grīvās (N, mn, m) = oni koji su plavoga vrata > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak śiti-kaṇṭhās (N, jd, m) = oni koji su bijelog grla > (osn) śiti-kaṇṭha (KD) śiti (pr) bijel kaṇṭha (m) vrat, grlo śarvās (N, mn, m) = Śarve, Uništavatelji > (osn) śarva √ śṝ9 (gl) razbiti, ubiti, uništiti, razvaliti, slomiti Śarva je ime Božanstva koje ubija moćnim strijelama) adhas (pril) = dolje kṣamā-carās (N, mn, m) = Oni koji se kreću po Zemlji ili ispod Zemlje

> (osn) kṣamā-cara (TP) kṣamā (ž) zemlja, Zemlja, tlo √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati cara (gl) onaj koji se kreće, hoda, luta, ide, tumara √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati

4. nīla-grīvāḥ śiti-kaṇṭhā divaṁ rudrā upaśritāḥ

Rudre plavoga vrata (i) bijeloga grla borave na Nebu.

nīla-grīvās (N, mn, m) = oni koji su plavoga vrata > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak śiti-kaṇṭhās (N, jd, m) = oni koji su bijelog grla > (osn) śiti-kaṇṭha (KD) śiti (pr) bijel kaṇṭha (m) vrat, grlo

86

divam (Ak, jd, s) = Nebo > (osn) diva rudrās (N, mn, m) = Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) upaśritās (ptg, N, mn, m) = prislonjeni, vezani, pribjegnuti > (osn) upaśrita upaśri1 (gl) prisloniti, vezati, pribjeći upa (prj) pri, do √ śri1 (gl) osloniti se, pasti, prilijepiti se, pribjeći, uteći se

5. ye vṛkṣeṣu saspiñjarā nīla-grīvā vilohitāḥ

ye bhūtānām adhipatayo viśikhāsaḥ kapardinaḥ Oni koji su na drveću svijetlozeleni (su), plavoga vrata (i) jarko crveni.

Oni koji (su) Gospodari (svih) bića, ćelavi (su) (i) kovrčavi. ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji vṛkṣeṣu (L, mn, m) = na drveću, stablima > (osn) vṛkṣa saspiñjarā (N, mn, m) = svijetlozeleni > (osn) saspiñjara nīla-grīvās (N, mn, m) = oni koji su plavoga vrata > (osn) nīla-grīva (KD) nīla (pr) plav, taman grīva (pr) vrat, zatiljak vilohitās (pr, N, mn, m) = jarko crveni > (osn) vilohita vi- (prf) raz-, bez (pojačava značenje glagola)

ispred imenica i pridjeva daje suprotno značenje lohita (pr) bakrenast, crven, crvenkast Pridjev lohita vjerojatno potječe od glagola √ ruh1 'rasti, penjati se, dizati se'. bhūtānām (G, mn, s) = (od) bićā > (osn) bhūta √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se adhipatayas (N, mn, m) = vladari, suvereni, gospodari > (osn) adhipati adhi (prf) prefiks sa značenjem 'preko, na' pati (m) muž, gospodar, vođa

87

viśikhāsas (N, mn, m) = ćelavi, oni koji su obrijali glavu > (osn) viśikhā vi- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'raz-, bez' śikhā (ž) čuperak, uvojak, kresta, perjanica, zraka, plamen √ śī3 (gl) oštriti, šiljiti kapardinas (pr, N, jd, m) = kovrčavi, kuštravi > (osn) kapardin kaparda (m) školjka, petlja, čvor, kovrča, lokna, uvojak -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi

6. ye anneṣu vividhyanti pātreṣu pibato janān

Oni koji su Probadatelji u hranama (su) (i) čašama ljudi koji piju.

ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji anneṣu (ptg, L, mn, m) = u hranama, jelima > (osn) anna anna (ptg, s) ono što je pojedeno, hrana √ ad2 (gl) jesti, trošiti, gutati vividhyanti (ppa, N, mn, m) = Probadatelji > (osn) vividhyat vivyadh4 (gl) probosti, raniti, bušiti vi (prj) do, pri, k √ vyadh4 (gl) udariti, raniti, probosti, ubosti -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog pātreṣu (L, mn, m) = u šalicama, čašama, vrčevima > (osn) patra √ pā1 (gl) piti, srkati -tra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica za sredstvo radnje

(nomen instrumentalis) pibatas (ppa, G, jd, m) = (od) onoga koji pije > (osn) pibat √ pā1 (gl) piti, srkati -nt (suf) sufiks za tvorbu participa prezenta aktivnog janān (Ak, mn, m) = ljude > (osn) jana √ jan1,10 (gl) roditi se

88

7. ye pathāṁ pathi-rakṣaya ailabṛdā yavyudhaḥ

Oni koji su Ratnici, Zaštitnici (su) putova (i) darivatelji hrane.

ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji pathām (G, mn, m) = (od) putova, cesta, staza > (osn) path √ path1 (gl) ići, kretati se, stupati pathi-rakṣaye (N, mn, m) = Čuvari putova, cesta, staza > (osn) pathi-rakṣi pathin (m) put, cesta, staza √ path1 (gl) ići, kretati se, stupati rakṣi (m) zaštitnik, čuvar √ rakṣ1 (gl) štititi, čuvati, sačuvati -in (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva koji označuju

posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi ailabṛdās (N, mn, m) = Darivatelji hrane > (osn) ailabṛda aila (s) hrana, obilje ilā (ž) govor, zemlja -bṛd (pr) darivatelj yavyudhas (N, mn, m) = Ratnici > (osn) yavyudha √ yudh4 (gl) boriti se, ratovati

8. ye tīrthāni pracaranti sṛkāvanto niṣaṅgiṇaḥ

Oni koji su Nositelji strijela i tobolaca, obilaze mjesta hodočašća.

ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji tīrthāni (N, mn, s) = sveta mjesta, mjesta hodočašća > (osn) tīrtha pracaranti (gl, 3.l, mn, Prs, prez, ind) = stižu, prilaze, lutaju, hodaju > pracar1 (gl) stići, prići, lutati, hodati, tumarati pra (prj) pred, prema √ car1 (gl) ići, micati se, kretati se, živjeti, djelovati

89

sṛkāvantas (N, mn, m) = Nositelji strijela > (osn) sṛkāvat sṛka (m) strijela, oružje, koplje √ sṛj6 (gl) baciti, otpustiti, ispustiti, odašiljati, stvoriti, započeti -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju posjedovanja

osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" niṣaṅgiṇas (N, mn, m) = Nositelji tobolca > (osn) niṣaṅgin niṣaṅga (m) ono što visi, tobolac ni- (prf) prefiks sa značenjem prijedloga 'dolje, unutra' saṅga (m) ono što visi, što prianja

9. ya etāvantaś ca bhūyāṁsaś ca diśo rudrā vitasthire

Ovi koji su (navedeni) i još moćniji Rudre

raširili su se u svim smjerovima. ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji etāvantas (zamj pr, N, mn, m) = ovoliki > (osn) etāvat Oblik etāvat je zamjenički pridjev koji se tvori iz osnove eta 'ovaj, ova, ovo' primarnim sufiksom -vat za izražavanje pridjeva količine. ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) bhūyāṁsas (pr, N, mn, m) = veliki, veći, golemi, moćniji > (osn) bhūyas Pridjev bhūyas zapravo je komparativ pridjeva bahu 'mnogi, brojni' koji se tvori sekundarnim sufiksom -īyas koji se dodaje na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri čemu je korijen najčešće u stupnju guṇa. Ima značenje 'više, jače, bolje', a kao prilog 'više, opet, još, ponovno'. diśas (Ak, mn, ž) = pravce, smjerove, strane, područja > (osn) diś √ diś3,6 (gl) pokazati, uspjeti, dati, dodijeliti rudrās (N, mn, m) = Rudre > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) vitasthire (gl, 3.l, mn, Prs, perf, ind) = rasprostrli su se, raširili su se > viṣṭhā1 (gl) rasprostrijeti se, raširiti se vi (prj) do, pri, k √ sthā1 (gl) stajati, nalaziti se

90

10. teṣāṁ sahasra-yojane 'vadhanvāni tanmasi

(Mi) olabavljujemo (njihove) lukove

(i udaljujemo ih) na tisuće yojana (od sebe). teṣām (z, G, mn, m) = (od) njih tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono sahasra-yojane (L, jd, s) = na tisuće yojana > (osn) sahasra-yojana (DVI) sahasra (br) tisuću yojana (s) yojana √ yuj7 (gl) vezati, upregnuti -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari Yojana je mjerna jedinica za duljinu i iznosi oko 13 kilometara. ava (prj) = dolje, od dhanvāni (Ak, mn, s) = lukove > (osn) dhanvan Oblik dhanvan kolateralni je oblik osnove dhanus (s). tanmasi (gl, 1.l, mn, Prs, prez, ind) = natežemo, istežemo, protežemo > avatan8 (gl) opustiti, olabaviti ava (prj) dolje, od √ tan8 (gl) istezati, natezati, protezati Ovdje je rastavljen preverb (prijedlog) ava od glagola √ tan8, pa ava + tanmasi znači 'opuštamo, olabavljujemo'.

91

11. namo rudrebhyo ye pṛthivyāṁ ye 'ntarikṣe ye divi

yeṣām annaṁ vāto varṣam iṣavas tebhyo daśa prācīr daśa dakṣiṇā daśa pratīcīr daśodīcīr daśordhvās

tebhyo namas te no mṛḍayantu te yaṁ dviṣmo yaś ca no dveṣṭi

taṁ vo jambhe dadhāmi

Naklon Rudrama na Zemlji, u Ozračju (i) na Nebu. Hrana, vjetar i kiša Njihove (su) strijele.

Njima se klanjam prema istoku, jugu, zapadu, sjeveru (i prema) gore. Njima neka je naklon. Neka nas (Oni) razvesele.

Onoga kojega mrzimo i onoga koji mrzi nas, njega predajem u Vaše (Rudrine) ralje.

namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. rudrebhyas (D, mn, m) = Rudrama > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji pṛthivyām (L, jd, ž) = u Zemlji > (osn) pṛthivī Imenica pṛthivī (ž) izvodi se iz pridjeva pṛthu 'širok, prostran' (od glagola √ prath1 'širiti se, povećavati se'). U obliku pṛthvī (ž) znači 'zemlja' (kao element). antarikṣe (L, jd, s) = u ozračju, atmosferi > (osn) antarikṣa antar (pril) unutra √ īkṣ1 (gl) vidjeti U vedskoj kozmgrafiji antarikṣa je prostor između Zemlje i Neba. divi (L, jd, s) = na Nebu > (osn) div yeṣām (odn z, G, mn, m) = (od) kojih yad (odn z) koji annam (ptg, N, jd, m) = ono što je pojedeno, hrana, jelo > (osn) anna √ ad2 (gl) jesti, trošiti, gutati

92

vātas (ptg, N, jd, m) = otpuhnut, vjetar > (osn) vāta √ vā2 (gl) puhati varṣam (N, jd, s) = kiša > (osn) varṣa iṣavas (N, mn, ž) = strijele > (osn) iṣu tebhyas (z, D, mn, m) = njima tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono daśa (br) = deset Ovdje se broj deset odnosi na sklopljene dlanove kojima se odaje poštovanje (svim desetorim prstima). prācīs (Ak, mn, ž) = istočnima > (osn) prāñc Pridjev prāñc 'ispravan, prednji, istočni, raniji, prvi' sastoji se od glagola pra + √ i2 ('ići') 'ići skupa, naći se, susresti se' i glagola √ añc1 'saviti se' koji ima funkciju sufiksa sa značenjem 'usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka'. dakṣiṇās (Ak, mn, ž) = južnima, desnima, pravima > (osn) dakṣiṇa pratīcīs (Ak, mn, ž) = zapadnima > (osn) pratyañc Pridjev pratyañc 'stražnji, zapadni, zadnji' sastoji se od glagola prati + √ i2 ('ići') 'penjati se, dizati se' i glagola √ añc1 'saviti se' koji ima funkciju sufiksa sa značenjem 'usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka'. udīcīs (Ak, mn, ž) = sjevernima > (osn) udañc Pridjev udañc 'sjeverni, gornji' sastoji se od glagola ud + √ i2 ('ići') 'penjati se, dizati se' i glagola √ añc1 'saviti se' koji ima funkciju sufiksa sa značenjem 'usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka'. urdhvās (N, mn, m) = gornji, visok, uzvišen, uzdignut te (enk, z, D, jd, m) = tebi, ti tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice tvad 'ti', inače: tubhyam. nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. mṛḍayantu (gl, 3.l, mn, Prs, imp) = neka se smiluju, obraduju, razvesele √ mṛḍ6,10 (gl) smilovati se, oprostiti, obradovati, razveseliti, usrećiti Glagol √ mṛḍ6,10 treba razlikovati od glagola √ mṛd9 'stisnuti, razbiti, udariti, uništiti, ubiti'.

93

te (z, N, mn, m) = oni tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono yam (odn z, Ak, jd, m) = onog kojeg yad (odn z) koji dviṣmas (gl, 1.l, mn, Prs, prez, ind) = mrzimo, zavidimo, negodujemo > √ dviṣ2 (gl) mrziti, zavidjeti, biti netrpeljiv yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji ca (vz) = i (stavlja se postpozitivno) nas (enk, z, Ak, mn) = nas vayam (z, N, m) mi > mad = ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice vayam 'mi', inače: asmān. dveṣṭi (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = mrzi, zavidi, negoduje > √ dviṣ2 (gl) mrziti, zavidjeti, biti netrpeljiv tam (z, Ak, jd, m) = njega, tog tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono vas (enk, z, G, mn) = (od) vas, vaš yūyam (z, N, m) vi > tvad = ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik dativa zamjenice yūyam 'vi', inače: yuṣmākam. jambhe (L, jd, m) = u usta, ralje, zube, čeljust > (osn) jambha √ jabh1 (gl) uništiti, razbiti dadhāmi (gl, 1.l, jd, Prs, prez, ind) = stavljam, postavljam, polažem > √ dhā3 (gl) staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti

94

DODATAK

1. try-ambakaṁ yajāmahe sugandhiṁ puṣṭi-vardhanam urvārukam iva bandhanān mṛtyor mukṣīya mā 'mṛtāt

Obožavamo Trookoga, Onoga koji lijepo miriše, Darivatelja obilja.

Kao krastavac iz (svoje) peteljke, neka (Ja kojega) besmrtnost (još nije ščepala) budem oslobođen od smrti. (Ova strofa dolazi iz Ṛg-vede 7.59.12 i u indijskoj tradiciji poznata je kao mahā-mṛtyuñ-jaya-mantra (velika mantra pobjede nad smrću)). try-ambakam (Ak, jd, m) = Trookoga > (osn) try-ambaka (BV) tri (br) tri ambaka (s) oko yajāmahe (gl, 1.l, mn, Ātm, prez, ind) = obožavamo, nudimo, žrtvujemo > √ yaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti sugandhim (Ak, jd, m) = Onoga koji lijepo miriše > (osn) sugandhi su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) gandhi (pr, m) mirisan gandha (s) miris, miomiris, aroma √ gandh10 (gl) raniti, ozlijediti puṣṭi-vardhanam (Ak, mn, m) = Darivatelja obilja, bogatstva

> (osn) puṣṭi-vardhana (TP) puṣṭi (ptg) hrana, obilje, bogatstvo √ puṣ1 (gl) gajiti, hraniti, njegovati, cvjetati, napredovati, razvijati se -ti (suf) sekundarni sufiks za tvorbu imenica (ž) vardhana (pr, m) davatelj, darivatelj, √ vṛdh1 (gl) rasti, povećavati se, dizati, jačati -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari urvārukam (N, jd, s) = krastavac > (osn) urvarūka iva (prj) = kao, poput

95

bandhanāt (N, jd, s) = (od) peteljke > (osn) bandhana √ bandh9 (gl) vezati -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari Imenica bandhana ponajprije znači 'veza, sveza' i ima brojna značenja. mṛtyos (Abl, jd, m) = (od) smrti > (osn) mṛtyu √ mṛ6 (gl) umrijeti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) mukṣīya (gl, 1.l, jd, Prs, aor) = bijah oslobođen, opušten > √ muc6 (gl) odriješiti, olabaviti, popustiti, osloboditi, napustiti mā (č) = ne, nemoj amṛtāt (Abl, jd, m) = (od) besmrtnosti > (osn) amṛta a- (prf) prefiks za izražavanje negacije; ispred samoglasnika an- mṛta (ptg) mrtav √ mṛ6 (gl) umrijeti

2. yo rudro agnau yo apsu ya oṣadhīṣu

yo rudro viśvā bhuvanā viveśa tasmai rudrāya namo astu

Onom Rudri koji je u vatri, vodama (i) biljkama,

onom Rudri koji prožima sva bića, tom Rudri naklon neka bude.

yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji rudras (N, jd, m) = Rudra > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) agnau (L, jd, m) = u ognju, vatri > (osn) agni Imenica agni (m) 'vatra' odnosi se i na vedskog boga Vatre ili Ognja (Agni) (vidi gore). Pretpostavlja se da se tvori iz glagola √ ag1 'krivudati, vitoperiti se' primarnim sufiksom -ni za tvorbu imenica općeg značenja (m, ž).

96

apsu (L, mn, ž) = u vodama U vedskom jeziku imenica ap (ž) 'voda' javlja se u jednini i množini, ali u klasičnom sanskrtu zadržao se samo oblik u množini āpas, ali se prevodi u jednini 'voda'. Sklanja se po nepravilnoj promjenjivoj osnovi (āpas, āpas, apas, adbhis, adbyas, adbhyas, apām, apsu). Prepoznaje se u latinskom agua i gotskom ahva. oṣadhīṣu (L, mn, ž) = (u) biljakama > (osn) oṣadhī Imenica oṣadhi (ž) vjerojatno potječe od pridjeva oṣa 'svjetleći, sjajan' (od glagola √ uṣ1

'gorjeti') i oblika glagola √ dhā3 'staviti, postaviti, poleći, ubaciti, kazniti'. viśvās (pr, N, mn, s) = svi > (osn) viśva bhuvanās (N, mn, m) = bića, ljudi, čovječanstvo, svijet > (osn) bhuvana √ bhū1 (gl) biti, postati, nastati, pripasti, dogoditi se -ana (suf) primarni sufiks za radne imenice (kojima se izriče

glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari viveśa (gl, 3.l, jd, Prs, perf, ind) = koji je ušao √ viś6 (gl) ući tasmai (z, D, jd, m) = njemu, tom tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas Imenica namas stoji ispred zvučnog glasa, pa namaḥ prelazi u namo. astu (gl, 3.l, jd, Prs, imp, ind) = neka bude √ as2 (gl) biti

97

3. ye te sahasram ayutaṁ pāśā mṛtyo martyāya hantave

tān yajñasya māyayā sarvān avayajāmahe

(O) Smrti, (tu su) tisuće, gomile zamki za ubijanje smrtnika. Sve njih poništavamo snagom žrtve.

ye (odn z, N, mn, m) = (oni) koji yad (odn z) koji te (enk, z, G, jd, m) = (od) tebe, te tvad (z) ti Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice tvad 'ti', inače: tava. sahasram (br, N, jd, s) = tisuću > (osn) sahasra ayutam (pr, N, jd, s) = mnoštvo > (osn) ayuta Pridjev ayuta dolazi od negacijskog prefiksa a- i participa gotovog yuta 'vezan, upregnut' od glagola √ yu2 'vezati, upregnuti' koji je kolateralni oblik istoznačnog glagola √ yuj7. pāśās (N, mn, m) = zamke > (osn) pāśa mṛtyo (V, jd, m) = (o) smrti > (osn) mṛtyu √ mṛ6 (gl) umrijeti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) martyāya (gerv, D, jd, m) = smrtniku, onome koji treba umrijeti

> (osn) martya √ mṛ6 (gl) umrijeti hantave (D, jd, m) = ubojici, ubijanju > (osn) hantu √ han2 (gl) udariti, ubiti, ozlijediti, uništiti -tu (suf) primarni sufiks za tvorbu (glagolskih) imenica tān (z, Ak, mn, m) = njih tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono yajñasya (G, jd, m) = (od) obožavanja, ponude, žrtve > (osn) yajña √ yaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti -na (suf) primarni sufiks za tvorbu pridjeva i imenica općeg značenja

98

māyayā (I, jd, ž) = (s) mjerom, iluzijom,obmanom, silom > (osn) māyā √ mā3,4 (gl) mjeriti Imenica māyā (ž) ima nekoliko značenja. Izvorno, u vedskim saṁhitama odnosi se na mjerničko umijeće kojim bogovi zaduženi za čuvanje pravde (ṛta) (ponajprije āditye) paze na pravdu među ljudima i na red u prirodi. U kasnijoj vedantinskoj idealističkoj fliozofiji, osobito u Śaṅkarinu skolastičkom sustavu, odnosi se na privid (iluziju, obmanu) koja zaklanja apsolut, tj. brahman, zbog kojega se poistovjećujemo s materijalnim tijelom. Dok se Bog (Viṣṇu) u tantrizmu shvaća kao svjesna osoba, božica (Devī) tumači se kao 'moć ili energija Boga' (śakti). U ovoj strofi imenica māyā odnosi se upravo na tu moć. U śaktizmu, Māyā ili Mahāmāyā ponekad je ime Božice Śakti ili Devī. Glagol √ mā3,4 dolazi iz indoevropskog korijena *mē- 'mjeriti' i prepoznaje se u litavskom metai, 'godina' i matas 'mjera', albanskom masë 'mjera', grčkom μέτρον [métron] 'mjera, metar', praslavenskom *mĕra, hrvatskom mjera itd. sarvān (pr, Ak, mn, m) = sve (njih) > (osn) sarva avayajāmahe (gl, 1.l, mn, Ātm, prez, ind) = umilostivljujemo žrtvom > avayaj1 (gl) umilostiviti žrtvom, žrtvovanjem se riješiti nevolja ava (prj) dolje, od √ yaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti

4. mṛtyave svāhā mṛtyave svāhā

Smrti svāhā, smrti svāhā.

mṛtyave (D, jd, m) = smrti > (osn) mṛtyu √ mṛ6 (gl) umrijeti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) svāhā (uzv) = svāhā Uzvik svāhā najvjerojatnije dolazi od prefiksa su 'dobar, lijep, ugodan' i oblika āhā koji potječe od glagola √ ah2 'reći, govoriti'; pa bi mogla značiti 'dobro rečeno', 'tako je' i sl. Ta riječ potječe s vedskog obreda žrtve gdje se rabila za vrijeme prinošenja vatri. Nakon svakog ubacivanja određenog prinosa u vatru, svećenik bi uzviknuo svāhā. U yajurvedskoj Taittirīya-saṁhiti 7.1.14. izgovaraju se imena raznih božanstava (u dativu) nakon čega slijedi svāhā. To podsjeća na epsko-puranski obrazac mūla-mantri u kojima se rabi imenica namas. Stoga se ona ne prevodi i uzima se kao sveti izraz. U kineskom se zadržala kao 薩婆訶 [sà pó hē] i japanskom

スヴァーハー [sowaka].

99

5. prāṇānāṁ granthir asi rudro mā viśāntakaḥ

tenānnenāpyāyasva namo rudrāya viṣṇave mṛtyur me pāhi

Rudra, središte si životnih dahova. (Stoga) nemoj ući (kao) uništavatelj.

Tim nam se (Svojim) obiljem približi. Naklon Rudri, Viṣṇuu. Spasi me od smrti.

prāṇānām (G, mn, m) = (od) životnih dahova, udaha, udisaja > (osn) prāṇa prān2 (gl) disati, udisati pra (prj) pred, prema √ an2 (gl) disati Prāṇa je jedan od pet životnih zrakova (prāṇa, apāna, vyāna, udāna i samāna). granthis (N, jd, m) = središte, čvor, veza, sveza > (osn) granthi √ grath9 (gl) zavezati, svezati, učvrstiti, spojiti asi (gl, 2.l, jd, Prs, prez, ind) = jesi, si > √ as2 (gl) biti rudras (N, jd, m) = Rudra > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) mā (č) = ne, nemoj viśa (gl, 2.l, jd, Prs, prez, ind) = uđi > √ viś6 (gl) ući antakas (N, jd, m) = ono što komu ili čemu donosi kraj > (osn) antaka anta (m) kraj, svršetak, granica, zaključak -ka (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva tena (z, I, jd, s) = (s) njim, tim tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono annena (ptg, I, jd, m) = (s) hranom, jelom > (osn) anna anna (ptg, s) ono što je pojedeno, hrana √ ad2 (gl) jesti, trošiti, gutati

100

apyāyasva (gl, 2.l, jd, Ātm, imp) = uđi, približi se > apī2 (gl) ući, približiti se, implodirati api (prj) na √ i2 (gl) ići namas (N, jd, s) = naklon > (osn) namas bhagavate (D, jd, m) = Bogu, Gospodu > (osn) bhagavat bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" rudrāya (D, jd, m) = Rudri > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) viṣṇave (D, jd, m) = Viṣṇuu, "Višnjemu" > (osn) viṣṇu Ime Viṣṇu vjerojatno ima podrijetlo u glagolu √ viṣ3 koji znači 'raditi, djelovati'. mṛtyus (N, jd, m) = smrt > (osn) mṛtyu √ mṛ6 (gl) umrijeti -yu (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m) me (enk, z, Ak, jd, m) = mene, me mad (z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik akuzativa zamjenice mad 'ja', inače: mām. pāhi (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = čuvaj, štiti, spasi > √ pā2 (gl) čuvati, štititi, spasiti

101

6. tam u ṣṭuhi yaḥ sviṣuḥ sudhanvā yo viśvasya kṣayati bheṣajasya

yakṣvāmahe saumanasāya rudraṁ namobhir devam asuraṁ duvasya

Njega baš obožavaj, Onoga koji ima dobre strijele i dobar lûk, Onoga koji posjeduje lijek za sve.

Klanjajući se obožavamo Rudru, Boga dobe namjere, Uništavatelja boli. tam (z, Ak, jd, m) = njega, tog tad (z) onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono u (č) = upravo, baš Ova vedska čestica najčešće se rabi kod anafora. ṣṭuhi (gl, 2.l, jd, Prs, imp) = obožavaj, hvali, slavi > √ stu2 (gl) obožavati, hvaliti, slaviti, uzdizati, opjevati yas (odn z, N, jd, m) = onaj koji yad (odn z) koji sviṣus (N, jd, m) = Onaj čije su strijele dobre > (osn) sviṣu su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) iṣu (ž) strijela sudhanvā (N, jd, m) = Onaj čiji je lûk dobar > (osn) sudhanvan su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) dhanvan (m) lûk viśvasya (pr, G, jd, s) = (od) svega, svakoga, svih > (osn) viśva kṣayati (gl, 3.l, jd, Prs, prez, ind) = vlada, posjeduje > √ kṣi1 (gl) vladati, kraljevati, posjedovati bheṣajasya (G, jd, s) = (od) lijeka > (osn) bheṣaja Imenica bheṣaja vjerojatno potječe od glagola abhi 'do, pre-, k' + √ sañj1 ('visjeti, prianjati, pristajati, priljubiti se') 'zalijepiti, priljepiti, aplicirati, dati lijek (?)'. yakṣvāmahe (gl, 1.l, mn, Ātm, fut, ind) = obožavat ćemo, slavit ćemo > √ yaj1 (gl) obožavati, nuditi, žrtvovati, posvetiti, moliti, slaviti, hvaliti

102

saumanasāya (D, jd, m) = dobroj namjeri, ugodi > (osn) saumanasa sumanas (pr) dobronamjeran, ugodan, dobrohotan su- (prf) dobar, lijep, ugodan

(dodaje se ispred imenica i rjeđe glagola) manas (s) um, pamet √ man4,8 (gl) misliti rudram (Ak, jd, m) = Rudru > (osn) rudra √ rud2 (gl) plakati, jecati, jadikovati -ra (suf) primarni sufiks za tvorbu imenica općeg značenja (m, s) namobhis (I, mn, s) = (s) naklonima > (osn) namas devam (Ak, jd, m) = Boga > (osn) deva √ div4 (gl) igrati se asuram (Ak, jd, m) = asuru, vraga, demona > (osn) asura U epsko-puranskom brahmanizmu asure (vjerojatno od glagola √ as2 'biti') javljaju se kao skupina zloduha ili 'protubogova' željnih moći. Stoga ih se često naziva demonima, vrazima ili grešnim bićima. duvasya (G, jd, m) = (od) boli, patnje > (osn) duva / dū √ du4,5 (gl) gorjeti, patiti

7. ayaṁ me hasto bhagavān ayaṁ me bhagavattaraḥ

ayaṁ me viśva-bheṣajo 'yaṁ śivābhimarśanaḥ

Ova moja ruka (je) blagoslovljena, ova moja (je još) blagoslovljenija. Ova moja (je) lijek za sve, ova moja (je) doticala Śivu.

ayam (pok z, N, jd, m) = ovaj idam (pok z) ovaj, ova, ovo me (enk, z, G, jd, m) = mene (moj) mad (z) ja Ovo je enklitika (naslonjenica), tj. nenaglašeni oblik genitiva zamjenice mad 'ja', inače: mama. hastas (N, jd, m) = ruka > (osn) hasta

103

104

bhagavān (N, jd, m) = Bog, blagoslovljen > (osn) bhagavat bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" U ovoj strofi riječ bhagavat nije u značenju imenice 'bog' nego pridjeva 'sretan, blagoslovljen'. bhagavattaras (N, jd, m) = blagoslovljeniji > (osn) bhagavattara bhagavat (pr) blagoslovljen bhaga (m) sreća, radost, prosperitet, bogatstvo, slava, procvat √ bhaj1 (gl) dijeliti, razdjeljivati, dati, obdariti, slaviti, obožavati, uživati -vat (suf) sekundarni sufiks za tvorbu pridjeva u značenju

posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" -tara (suf) sekundarni sufiks za tvorbu komparativa viśva-bheṣajas (N, jd, s) = lijek za sve > (osn) viśva-bheṣaja (TP) viśva (pr) sav, svi, svaki bheṣaja (s) lijek Imenica bheṣaja vjerojatno potječe od glagola abhi 'do, pre-, k' + √ sañj1 ('visjeti, prianjati, pristajati, priljubiti se') 'zalijepiti, priljepiti, aplicirati, dati lijek (?)'. śivābhimarśanas (N, jd, s) = dodirivanje Śive > (osn) śivābhimarśana (TP) śiva (pr, m) Śiva, blag, umilostivljen, povoljan, dobronamjeran abhimarśana (s) dodirivanje, diranje, doticanje abhimṛś6 (gl) dirati, pipati, dodirnuti abhi (prj) do, pre-, k √ mṛś6 (gl) dodirnuti, dirati, doticati

8. oṁ śāntiḥ śāntiḥ śāntiḥ

Oṁ. Mir, mir, mir.

oṁ = oṁ (sveti slog) śāntis (N, jd, ž) = mir > (osn) śānti √ śam4 (gl) mirovati, završiti, okončati, umiriti se